Istraživači identifikuju tip ćelije koji bi mogao biti ključan za sprečavanje komplikacija transplantacije koštane srži

Istraživači identifikuju tip ćelije koji bi mogao biti ključan za sprečavanje komplikacija transplantacije koštane srži

Transplantacija koštane srži može biti spasonosni tretman za ljude sa relapsom raka krvi, ali potencijalno smrtonosna komplikacija poznata kao bolest transplantata protiv domaćina ograničava ovu proceduru. Novo istraživanje sa Univerziteta Viskonsin-Medison pomaže da se to promeni identifikacijom populacije ćelija koja uzrokuje GVHD, metu koja može učiniti transplantaciju koštane srži bezbednijom i efikasnijom.

Alogena (od donatora) transplantacija koštane srži je uobičajeni tretman za rak krvi i druge bolesti imunog sistema. Tokom transplantacije, imunološke ćelije pacijenta se zamenjuju zdravim ćelijama donatora. Dok ćelije donora mogu pomoći u izlečenju karcinoma krvi pacijenta, one takođe mogu izazvati GVHD—u kojoj donorske T ćelije, specijalizovane imunološke ćelije u krvi, napadaju zdrave ćelije pacijenta. Ovo izaziva komplikacije slične autoimunoj bolesti koja može biti smrtonosna.

„Bolest transplantata protiv domaćina je jedna od najčešćih komplikacija nakon postupka transplantacije alogenih hematopoetskih ćelija, a u ovoj oblasti je dobro poznato da su T ćelije donatora one koje posreduju u bolesti“, kaže vodeći autor studije Nikolas Hes, naučnik u UV-Madison’s Carbone Cancer Center. „Pre ove studije, nije postojala konačna populacija T ćelija koju smo mogli da identifikujemo kao uzrok GVHD, tako da su svi naši režimi lečenja generalno uticali na celu populaciju T ćelija. Ali ciljanje na sve T ćelije nije idealno, jer oni ne samo da izazivaju ovu štetnu bolest, već imaju i povoljan uticaj na sposobnost sprečavanja recidiva.“

Danas u Science Advances, Hess i saradnici, uključujući članove Centra za matične ćelije i regenerativnu medicinu Kristijan Kapitini, profesor pedijatrije, i Peiman Hemati, profesor medicine, objavili su svoje nalaze, identifikujući ćelije nazvane CD4/CD8 dvostruko pozitivne T ćelije (DPT) koje izazivaju GVHD. kod imunodeficijentnih miševa. Da bi dodatno potvrdili svoje nalaze, istraživači su direktno istražili uzorke ljudskih pacijenata.

„Pogledali smo preko 400 kliničkih uzoraka od 35 pacijenata kao deo ove studije i otkrili da dvostruko pozitivne T ćelije predskazuju GVHD. Takođe smo pronašli četiri druga biomarkera koji predviđaju ne samo GVHD, već i recidiv uopšte“, kaže Hes. „Na osnovu toga, naš sledeći korak je da spojimo biomarkere u algoritam mašinskog učenja koji može da proizvede model predviđanja rizika. Kliničari bi onda mogli da koriste ovaj model da razumeju pacijentov rizik od recidiva i GVHD.“

Tim lekara i naučnika u UV-Madison radi na načinima da se pozabavi problematičnim ćelijama kod pacijenata, ostavljajući zdrave i korisne T ćelije da cvetaju. Hes kaže da, iako je tim veoma uveren da su dvostruko pozitivne T ćelije direktno uključene u GVHD, ključni korak u donošenju ovog otkrića na kliniku biće razvoj ciljane strategije iscrpljivanja i ovog modela predviđanja.

„Kada budemo mogli da steknemo poverenje u ovo istraživanje biomarkera i našu sposobnost da identifikujemo pacijente u riziku, onda ćemo potencijalno moći da ih lečimo pre nego što imaju sve štetne efekte ove bolesti“, kaže Hes.

Studija je dobila nagradu za najbolje sažetke od Američkog društva za transplantaciju i ćelijsku terapiju i predstavljena je na konferencijama Američkog udruženja imunologa (AAI) i ECOG-ACRIN, stvarajući uzbuđenje zasnovano na potencijalnom uticaju nalaza izvan raka krvi i transplantacije.

„Saznao sam da su DPT pronađeni u raznim hroničnim inflamatornim bolestima kod ljudi, što pokazuje da ovo nije specifična stvar za bolest transplantata protiv domaćina. Verovatno je širi fenomen koji ove ljudske T ćelije rade. koje nikada ranije nismo zaista cenili“, kaže Hes. „Veoma je uzbudljivo jer nam daje nešto za dalje proučavanje. Uvek sam bio zainteresovan da uzmem nešto što otkriješ u laboratoriji i prevedem to na kliniku. Mislim da je to ono što me budi svaki dan. To je nekako ultimativno cilj u mom životu da mogu da kažem da sam učestvovao u nečemu što je na neki način pomoglo pacijentima.“