„Studentski i građanski protesti u Srbiji ne jenjavaju ni nakon masovnog Vidovdanskog skupa, čak šta više osnovano ekaliraaju, jer su isprovocirani od strane vlasti, ukazuju na duboko ukorenjeno nezadovoljstvo režimom, sistematskim nasiljem, izborima bez integriteta i opštom društvenom stagnacijom i bezperktivom. Nasilje policije, koje je intenzivirano posle 28. juna, jasno pokazuje da vlast jedino računa na monopol sile — i to uz direktne instrukcije predsednika. Ovo je poslednji ozbiljan indikator autoritarnog zaokreta“, saopštio je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
„Ukoliko se represija nastavi i ne naiđe na jasan politički otpor, Srbija bezpovratno klizi ka otvorenoj autokratiji sa svim elementima diktature, što uključuje dalju eroziju institucija, naročito pravosuđa i medija; dalja radikalizacija i podela društva sledi, gde se prostor za dijalog zamenjuje golom represijom i sve gorim nasiljem; predstoji dalja izolaciju Srbije, jer ignorisanje demokratskih standarda dugoročno, ako ne trajno, udaljava zemlju od EU; rizik od destabilizacije regiona enormno raste, posebno ako vlast posegne za „spoljnopolitičkim krizama“ (Kosovo, BiH) da bi skrenula pažnju sa golemih unutrašnjih problema“, navodi se u saopštenju.
Odbor dodaje i da situacija sve više podseća na obrasce poznatih hibridnih režima: „represija kao odgovor na traženje osnovnih prava, dok vlast koristi retoriku stabilnosti i patriotizma. Ako građani i građanske strukture ostanu uporni i principijelni, moguće je da dodje do preokreta — ali uz cenu i uz odlučniju međunarodnu podršku, koja se mora isprovocirati jasnim i nespornim koracima iznutra“.
„Međunarodna zajednica, pre svega EU na žasost, zasad pokazuje ograničeno interesovanje, delom zbog geopolitičkih prioriteta i uobičajene percepcije Srbije kao „stabilokratije“. Međutim, ćutanje može dodatno ohrabriti represiju i obeshrabriti građanski otpor. EU ne samo da ima obavezu, nego je u situaciji da najobjektivnije sagledava situaciju i da shodno tome reaguje s obzirom da je Srbiija kandidat za članstvo u EU. Neophodno je da EU reaguje u Srbiji, dok nije kasno, ona za to raspolaže svim potrebnim alatima, a njena posrednička uloga, poput “novog Gozalesa”, za uspostavljanje političkog dijaloga u duboko podeljenoj zemlji, za izlazak društva iz krize objektivno nema alternativu“, naveo je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
