UN: Grupa Islamska država predstavlja rastuću pretnju u Africi uprkos napretku

UN: Grupa Islamska država predstavlja rastuću pretnju u Africi uprkos napretku

Ekstremistička grupa Islamska država predstavlja rastuću pretnju usred političke nestabilnosti u zapadnoj Africi i Sahelu i i dalje ima nameru da izvrši napade u inostranstvu, rekao je u četvrtak šef UN-a za borbu protiv terorizma.

Vladimir Voronkov je ponovio nalaze UN da IS nastavlja da predstavlja značajnu pretnju međunarodnom miru i bezbednosti, posebno u zonama sukoba, uprkos značajnom napretku zemalja članica UN u suprotstavljanju pretnji. Grupa je takođe povećala operacije u svojim bivšim uporištima u Iraku i Siriji, kao iu jugoistočnoj Aziji, rekao je Voronkov.

Voronkov je rekao Savetu bezbednosti UN da se u zapadnoj Africi i Sahelu, širokom regionu koji se prostire preko kontinenta, situacija pogoršala „i da postaje složenija“, pošto se lokalni etnički i regionalni sporovi ukrštaju sa dnevnim redom i operacijama ekstremističke grupe , koji je takođe poznat po svom arapskom nazivu Daesh, i njegove podružnice.

„Povezane sa Daesh-om nastavile su da rade sa sve većom autonomijom od jezgra DAEŠ-a“, rekao je on, upozoravajući da, ako se ovaj trend nastavi, postoji rizik „da se ogromna oblast nestabilnosti može pojaviti od Malija do granica Nigerije“.

Natalija German, izvršna direktorka Izvršnog direktorata Komiteta UN za borbu protiv terorizma, rekla je: „Oni iskorišćavaju političku nestabilnost i proširuju svoj radijus uticaja, svoje operacije i teritorijalnu kontrolu u Sahelu, uz rastuću zabrinutost za priobalno područje Zapadne Afrike.

„Afrički kontinent sada čini skoro polovinu terorističkih akata širom sveta, a centralni Sahel čini oko 25 odsto takvih napada“, rekla je ona savetu.

Voronkov, koji je na čelu Kancelarije UN za borbu protiv terorizma, rekao je da suzbijanje pretnje terorizma u Africi ostaje prioritet za njegovu kancelariju.

German je rekao da „trajni izazovi i dalje postoje na Bliskom istoku i jugoistočnoj i centralnoj Aziji, sa indikacijama da DAEŠ pokušava da se ponovo oporavi i u tim podregionima“.

Islamska država se odvojila od Al Kaide pre više od jedne decenije i privukla pristalice iz celog sveta. Uprkos porazu u Iraku 2017. iu Siriji dve godine kasnije, stručnjaci UN su prošlog meseca rekli da još uvek ima između 3.000 i 5.000 boraca. U Iraku sprovode „pobunu niskog intenziteta sa prikrivenim terorističkim ćelijama“, dok su u Siriji napadi intenzivirani od novembra, kažu stručnjaci.

Kao pozitivni razvoj događaja, on je ukazao na produženo kašnjenje grupe u imenovanju novog lidera nakon što je prethodni lider ubijen, rekavši da se „procenjuje da ovo odražava unutrašnje izazove i poteškoće u obezbeđivanju bezbednosti novog lidera“. U zemljama kao što su Indonezija, Malezija, Egipat i Mozambik, rekao je, terorističke aktivnosti pripadnika Islamske države „smanjene su efikasnim antiterorističkim naporima država članica“.

Napori vlade da se uhvati u koštac sa finansiranjem ID takođe nastavljaju da daju rezultate, rekao je Voronkov. „Finansijske rezerve DAEŠ-a se trenutno procenjuju između 10 i 25 miliona dolara, što je manje u odnosu na stotine miliona pre nekoliko godina“, rekao je podsekretar UN.

U Avganistanu, rekao je Voronkov, napori talibanskih vladara u zemlji „navodno su uticali na sposobnost ogranka Daeša da sprovodi napade unutar zemlje“. Međutim, stručnjaci UN opisali su tekuće veze između Talibana i Al-Kaide.

German je rekla da je prioritet njenog komiteta rad sa 193 države članice UN na rešavanju upotrebe nove tehnologije u terorističke svrhe, ukazujući kao primer na sve veću upotrebu bespilotnih letelica od strane ID za prikupljanje obaveštajnih podataka i napade.

Generalni sekretar Interpola Jirgen Štok rekao je da međunarodna policijska organizacija blisko sarađuje sa zvaničnicima UN-a za borbu protiv terorizma na projektu da pomogne organima za sprovođenje zakona da „identifikuju i spreče eksploataciju u terorističke svrhe omogućavača kao što su usluge šifrovanja, alati za distribuciju video zapisa i nove propagandne platforme. ”

On je rekao da Interpol takođe ima projekat prikupljanja podataka o vezama između organizovanog kriminala i terorista, navodeći kao primer šverc kokaina preko severne i zapadne Afrike uglavnom morem i duž Sahelske rute. „Naši nalazi pokazuju interakcije između terorističkih grupa i kriminalnih organizacija, gde se njihovi interesi i oblasti delovanja spajaju u korist obe strane“, rekao je on.

U borbi protiv terorizma, rekao je Stok, Interpol se fokusira na biometriju, bezbednost granica i informacije sa bojnog polja.