Epidemija malih boginja se ne smiruje, „Batut“ najavljuje pojačan epidemiološki nadzor

Epidemija malih boginja se ne smiruje, „Batut“ najavljuje pojačan epidemiološki nadzor

Broj zaraženih malim boginjama u Srbiji ne janjava. Ukupno je u našoj zemlji registrovano 114 slučajeva morbila, a najviše inficiranih je u Beogradu, zbog čega će mere epidemiološkog nadzora biti produžene do daljeg.

Od 7. februara ove godine u Srbiji su na snazi pooštrene mere epidemiološkog nadzora nad malim boginjama sa Planom aktivnosti za odstranjivanje ove bolesti u zemlji (prijava sumnje, laboratorijska dijagnostika, izolacija i lečenje obolelih, zdravstveni nadzor, epidemiološki nadzor, vakcinacija nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, vakcinacija osetljivih lica iz kontakta unutar 72 sata itd.).

Imajući u vidu navedene okolnosti, period zaraznosti, sezonost, ostvarene kontakte, mere pooštrenog nadzora treba sprovoditi do daljneg, odnosno najmanje do isteka perioda dvostruke maksimalne inkubacije od poslednjeg registrovanog slučaja, a u skladu sa procenom epidemiološke situacije u žarištu epidemije, odnosno na teritoriji Republike.

Na teritoriji grada Beograda registrovano je 76 slučajeva morbila u okviru epidemije koja je prijavljena 22. februara ove godine. U Referentnoj laboratoriji Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“ potvrđeno je 60 slučajeva, a 17 obolelih osoba su kontakti laboratorijski potvrđenih slučajeva.

Među obolelima je 21 dete mlađe od šest godina, od kojih je 18 bilo nevakcinisano.

Na teritoriji Novog Sada registrovana su četiri potvrđena slučaja morbila, a jedan slučaj potvrđen je kod deteta sa teritorije Sremskog okruga, koje je u drugoj godini života i nije vakcinisano.

Na teritoriji Kolubarskog okruga registrovana su četiri slučaja morbila. Dva slučaja registrovana su na teritoriji Valjeva, a dva na teritoriji Mionice gde je prijavljena porodična epidemija. Kod jedne obolele osobe došlo je do komplikacije u vidu upale pluća.

Na teritoriji Niša registrovano je devet slučajeva obolevanja od morbila kod sedmoro nevakcinisane dece uzrasta od 15 meseci do četiri godine i dve odrasle osobe starije od 45 godina nepoznatog vakcinalnog statusa.

U maju su se morbile proširile i na Novi Pazar, registrovana su tri slučaja. Obolele osobe su nevakcinisane i uzrasta su od 15 meseci do četiri godine.

Najveći broj slučajeva morbila registrovan je u uzrasnim grupama od 40 do 49 godina, odnosno od jedne do četiri godine.

Pandemija COVID-19, odnosno primena medicinskih i nemedicinskih mera prevencije, nesumnjivo je uticala i na kretanje drugih zaraznih bolesti, uključujući i male boginje, na teritoriji Evrope. Prema podacima SZO beleži se porast broja slučajeva morbila tokom 2023. godine u odnosu na 2022. godinu, čak 30 puta. Zaključno sa oktobrom 2023. godine registrovano je preko 30.000 slučajeva u 40 od 53 zemlje Evropskog regiona SZO, sa oko 21.000 hospitalizovanih i pet smrtnih ishoda u dve zemlje. Uzrasna distribucija ukazuje da su dva slučaja uzrasta 1–4 godine života, odnosno jedan među odraslima starijim od 20 godina.

Od početka 2023. godine zaključno sa 10. martom 2024. godine ECDC u Rumuniji registruje 7.243 slučaja morbila sa osam smrtnih ishoda.

U periodu 2020–2022. godine u Evropskom regionu SZO obuhvat prvom dozom MMR vakcine je pao sa 96% na 93%, a drugom sa 92% na 91%, pa je tako 1,8 miliona dece ostalo nevakcinisano. Za vreme trajanja pandemije u skoro četvrtini zemalja sveta je prekidana ili odlagana imunizacija MMR vakcinom, a u velikom broju zemalja došlo je do značajnog pada obuhvata.

Tokom 2020. i 2021. godine u Srbiji su registrovane najniže vrednosti obuhvata MMR vakcinom u poslednjih 20 godina. Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2020. godini iznosio je 78,1%, a u 2021. godini svega 74,8%. Obuhvat drugom dozom, pre upisa u prvi razred osnovne škole, u 2021. godini iznosio je 85,8%.

U poslednjoj epidemiji malih boginja u Srbiji, tokom 2017. i 2018. godine registrovano je oko 5800 obolelih, od kojih je 93% bilo nevakcinisano, nepotpuno vakcinisano ili sa nepoznatim vakcinalnim statusom. Jedna trećina obolelih bila je hospitalizovana zbog težine kliničke slike praćene komplikacijama. U ovoj epidemiji registrovano je 15 smrtnih ishoda među kojima je bilo četvoro dece mlađe od pet godina.

Prethodne 2023. godine registrovano je 50 slučajeva morbila u našoj zemlji, od kojih je većina (94%) bila nevakcinisana.