Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik, koji se u narodu slavi tri dana. Božić proslavljaju i Ruska pravoslavna crkva, Sveta gora i Jerusalimska patrijaršija, koje vreme određuju prema Julijanskom kalendaru.
Prema jevanđeljima, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od Istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Božić je jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Na ikonama se slika pećina u kojoj se Bogorodica odmara uz dete položeno u jasle.
U pećini ili ispred nje sedi Josif, oslobođen sumnje u Marijinu vernost i pastiri zadivljeni božanskim rođenjem.
U prvim vekovima Hrišćanstva, Božić se praznovao 6. januara, zajedno sa praznikom Hristovog Krštenja, pod zajedničkim nazivom Bogojavljenje.
U narodu se veruje da je Dan Hristovog rođenja je trenutak promene u prirodi, kraj jednogodišnjeg ciklusa i čas kada stara godina prepušta vreme novoj.
Božićna simbolika
Da bi se Hrišćani dostojno pripremili za Božić, ustanovljen je Božićni post. Sam praznik Božić, uvek je mrsni dan.
Grejući se oko badnjaka, ukućani se zagrevaju ljubavlju, iskrenošću i slogom.
Božićna slama se, prema narodnim običajima, u kuću unosi zajedno sa badnjakom, rasprostire po glavnoj prostoriji i ne iznosi sve vreme božićnih praznika. Ona simbolizuje slamu na kojoj je rođen Isus Hristos.
Na svečanoj božićnoj trpezi, najvažnija je česnica.
Prema narodnim običajima, to je bela pogača umešena od pšeničnog brašna bez kvasca. Negde je mesi domaćin, a negde domaćica. Mesi se uz molitvu prvom vodom koja se u zoru tog dana uzme iz bunara ili sa izvora.
U česnicu se stavlja zlatan ili srebrni novčić.Česnica se za ručkom isključivo lomi rukama, ne seče se nožem. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, imaće sreće u narednoj godini.
Na Božić u kuću dolazi i položajnik. Prva dužnost položajnika koga negde zovu i Radovan je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu.
Božić 7. januara proslavljaju Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva, Sveta gora i Jerusalimska patrijaršija, koje praznično vreme određuju prema Julijanskom, prvom hrišćanskom kalendaru.
