Crna Gora je danas zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Komesarka za proširenje istakla je da ova zemlja nikad nije bila bliža evropskoj zajednici naroda, govoreći sa entuzijazmom koji se retko čuje kada priča o Srbiji. Zašto, ako verujemo srpskim vlastima da ozbiljno napredujemo u evrointegracijama?
Crna Gora je na ulaznim vratima Evropske unije. Danas je zatvorila više od trećine poglavlja, a veruju da će sledeće godine završiti sav posao.
„Crna Gora je spremna. Ulazimo u 2026. sa puno energije i snage da zatvorimo sva poglavlja do kraja sledeće godine. Ako je naš cilj da izgradimo sigurnu i snažnu Evropu, mi, Evropljani, moramo da budemo ujedinjeni u svojoj kući. A ta kuća je Evropska unija“, poručio je premijer Crne Gore Milojko Spajić.
„Godina 2025. je bila izvanredna za put Crne Gore ka EU. 2026. godina može biti još bolja. Znam da u tome mogu da računam na vas a vi možete računati na nas. Pružićemo vam podršku na svakom koraku dok ne stignete i postanete članica EU“, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos.
Ko je sledeći? Srpski ministar za evrointegracije trvdi – Beograd.
„Srbija je i dalje najspremnija, iza Crne Gore, a ispred svih ostalih kandidata. O tome govori metrika koja je iskazana u samom izveštaju. Novinar: Ispred Albanije? Apsolutno“, kaže ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Na isto pitanje – ko je sledeći, komesarka za proširenje ni ne pominje Srbiju.
„Crna Gora bi mogla da zatvori sva poglavlja i pregovore do kraja 2026. Albanija do kraja 2027. Onda nam treba godinu, godinu i po dana da prođemo proces ratifikacije. Ja sam realilstična optimistkinja i mislim da Evropska unija u toku mog mandata, koji se završava 2029. godine, može da ima dve nove članice“, rekla je Kos.
Među njima, izvesno, neće biti Srbija, jer u poslednjih deset godina nije ostvarila nikakav napredak u suštinskim pitanjima.
„Srbija se suočava sa nazadovanjem, posebno u polju sudstva, slobode medija i akademskih sloboda. Tako da će morati da urade mnogo, mnogo više ako žele da budu članica Evropske unije. I posebno, moraju da odluče na kojoj su strani“, napomenula je Kos.
„Proširenje se sad neće dešavati zbog toga da li si harmonizovan u delu poljoprivrede, ribarstva i tako dalje. Dešavaće se zbog političkog kriterijuma, odnosno vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i borbe protiv korupcije, i toga da li imaš spoljnopolitičko opredeljenje – odnosno da li ti ovi veruju. U našem izveštaju otvoreno stoji da Srbija treba da dokaže svoje spoljnopolitičko opredeljenje – tačnije, ovoj vlasti niko ne veruje“, dodao je Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji.
Pod Srpskom naprednom strankom, Srbija nazaduje. Ipak, za ministra to je samo pripovedni deo jednog segmenta.
„Ono gde se spominje u narativnom delu nazadovanje jeste podoblast medijskih sloboda u okviru poglavlja 23, ali ukupno posmatrano, poglavlje 23 nije ocenjeno nazadovanjem“, kaže Starović.
„Naše ocene su bliže Moldaviji i Ukrajini nego što su Albaniji i Crnoj Gori. Ocena stanja slobode govora u Srbiji je čak ocenjena slabije, ocenom dva, u odnosu na slobodu govora u Ukrajini, zemlji u ratu, koja je dobila ocenu 2,5. I to su sve stvari koje treba da znate da biste ocenili koliko su takve izjave realne. Jer to su poruke za domaću javnost – mi smo sve uradili, oni nas neće da prime. Suština je – niste uradili ništa“, kaže Međak.
Za četvrt veka, koliko su vlastima u Beogradu puna usta evropske budućnosti, Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su samo dva privremeno zatvorena – ona koja se tiču nauke i obrazovanja.
„Jeste li nekad videli skupoceni persijski tepih izatkan od zlata, al’ samo ima jednu rupu? E ta rupa u Evropskoj uniji, to ćemo biti mi“, govorio je zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić 2007. godine.
