Beograd slavi Spasovdan, litija u 19 časova

Beograd slavi Spasovdan, litija u 19 časova

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Vaznesenje Gospodnje ‒ Spasovdan, koji je ujedno i slava grada Beograda. U 19 časova iz Vaznesenjskog hrama kreće tradicionalna Spasovdanska litija.

Spasovdan, poznat i kao Vaznesenje Gospodnje, pravoslavna crkva proslavlja četrdesetog dana posle Hristovog vaskrsenja, uvek u četvrtak šeste nedelje posle Vaskrsa. Prema crkvenom predanju, ovaj praznik se obeležava u znak sećanja na dan kada se Isus Hrist poslednji put javio svojim učenicima i uzneo se na nebo.

U 18 časova vernici će se okupiti kod Skupštine Grada Beograda u Ulici kralja Milana, gde će primiti uputstva organizatora za učešće u litiji. Litija će krenuti iz Crkve Vaznesenja Gospodnjeg i prolaziće kroz glavne gradske ulice, zaustavljajući se na Trgu Slavija gde će patrijarh srpski Porfirije pročitati jevanđelje i osveštati prestoničke ulice.

Slavska litija, predvođena kivotom sa moštima Prepodobnog Justina Ćelijskog i čudotvornom ikonom Majke Božje Znamenje, nastaviće put preko Bulevara oslobođenja do Spomen-Hrama Svetog Save. Nakon patrijarhove besede, biće služen akatist Prepodobnom Justinu Ćelijskom, a svetinje će biti izložene na poklonjenje i celivanje.

Ove godine, pravoslavna crkva proslavlja 130 godina od rođenja Svetog oca Justina Ćelijskog, 45 godina od njegovog upokojenja i 10 godina od prenosa njegovih moštiju. Svetitelj Justin Popović bio je istaknuti teolog i bogoslov koji je ostavio dubok trag u pravoslavnoj teologiji 20. veka.

Poseban gost ovogodišnje proslave je mitropolit istočnoamerički i njujorški Ruske zagranične crkve Nikolaj, koji će učestvovati u liturgiji sa patrijarhom Porfirijem. Mitropolit Nikolaj je doneo čudotvornu ikonu Majke Božje Znamenje u Beograd radi duhovnog ukrepljenja i poklonjenja pravoslavnih Srba. Ikona Znamenje, pronađena 1295. godine u Kursku, poznata je po čudotvornim svojstvima i vekovima štiti i isceljuje vernike.

Spasovdan se u Beogradu slavi od 1403. godine, kada je despot Stefan Lazarević gradu dao status srpske prestonice, čime je postavljen temelj za obnovu i napredak grada.