Visokotehnološka umetnička laboratorija skrivena ispod Pariza

Visokotehnološka umetnička laboratorija skrivena ispod Pariza

Izgleda kao jazbina Bondovog negativca: iza blindiranih vrata, zakopana pod zemljom ispod Luvra u Parizu, nalazi se jedna od najsavremenijih umetničkih laboratorija na svetu.

Na tri sprata i skoro 6.000 kvadratnih metara, Centar za istraživanje i restauraciju muzeja Francuske (C2RMF) uključuje sopstveni akcelerator čestica pod nazivom AGLAE, i vrvi od radiologa, hemičara, geologa, metalurga, arheologa i inženjera.

Tim od 150 članova ispituje oko 1.000 umetničkih dela godišnje, otkrivajući tačno koji materijali i metode su ušli u njihovu izradu, njihovo poreklo i starost i kako su ih godine promenile.

Njihove analize informišu timove za restauraciju unutar centra, u Luvru, Versaju i šire.

Mnoga velika umetnička dela su prošla kroz laboratoriju od njenog nastanka 1999. godine, uključujući Mona Lizu, vitraže katedrale Notr Dam ili Napoleonovu sablju.

Kada je AFP nedavno dobio retku posetu, bronzana skulptura hinduističkog boga Višnua iz 11. veka nedavno je stigla iz Kambodže uoči izložbi u Francuskoj i Sjedinjenim Državama sledeće godine.

Remek-delo kmerske umetnosti, „Višnu Zapadnog Mebona“ pronađeno je u Angkor Vatu 1936. godine, redak ležeći prikaz hinduističkog boga koji bi imao nekih šest metara kada bi bio završen.

Iza debelih, olovnih vrata, tim od 10 stručnjaka vršio je rendgenske snimke i 3D skeniranje statue.

Određeni delovi bi zatim bili testirani tehnikama kao što su rendgenska fluorescencija i spektrometrija koje ga bombarduju gama zracima i elektronima da bi se otkrio njegov detaljan hemijski i molekularni sastav.

„Pomalo smo poput NASA-e, svaka sa svojim veštinama, ili ‘CSI: Majami’, naučne policije“, rekao je vođa tima Dejvid Burgarit, inženjer arheo-metalurškog istraživanja.

„Naša mesta zločina su arheološka otkrića. Pokušavamo da razumemo ko ih je napravio, kako i zašto, poput policijske istrage“, dodao je on.

On je pokazao na male bele tačke oko obrva statue za koje je rekao da su još jedan metal, „gušći od bakra“, za koje će biti potrebna dodatna analiza da bi se identifikovala.

Tim takođe želi da identifikuje glinu koja je korišćena za izradu početnog kalupa za statuu, čiji su tragovi još uvek unutra.

To bi trebalo da im omogući da tačno odrede gde je napravljen upoređivanjem sa uzorcima zemlje.

Neki fragmenti takođe mogu proći kroz AGLAE (francuski akronim za Grand Louvre Accelerator of Elemental Analisis), instaliran 1990-ih i jedini u svetu koji radi isključivo na umetničkim delima.

U prostoriji prepunoj mašina, pravolinijski akcelerator odaje moćnu graju dok stvara i razbacuje čestice umetničkih dela i artefakata.

Omogućava naučnicima da utvrde količine i kombinacije elemenata u objektima, dodajući još jedan sloj analize za datiranje i verifikaciju njihove autentičnosti.