Indonezija dočekuje povratak kulturnog blaga: Artefakti i statue vraćeni iz Holandije

Indonezija dočekuje povratak kulturnog blaga: Artefakti i statue vraćeni iz Holandije

Vekovima stari artefakti, uključujući kamene statue Bude i dragoceni nakit, izloženi su u Nacionalnom muzeju u Džakarti, pružajući publici uvid u bogato kulturno nasleđe Indonezije. Ova kolekcija, deo preko 800 artefakata, vraćena je u skladu sa Sporazumom o repatrijaciji potpisanim između Indonezije i Holandije 2022. godine.

Predmeti, opljačkani tokom četiri veka kolonijalne vladavine, nisu samo rezultat ratova, već su mnogi zaplenjeni od strane naučnika, misionara ili krijumčara.

„Ova repatrijacija je od suštinskog značaja za rekonstrukciju naše istorije i popunjavanje praznina koje su nastale tokom kolonijalnog perioda,“ rekao je I Gusti Agung Vesaka Puja, bivši indonežanski ambasador u Holandiji i vođa tima zaduženog za povratak artefakata.

Iako su razgovori o repatrijaciji započeli odmah nakon sticanja nezavisnosti Indonezije 1945. godine, konkretni koraci preduzeti su tek 2022. Povratak artefakata uključuje predmete kao što je statua princeze Prađe Paramite iz 13. veka, zaplenjena tokom kolonijalnog perioda, kao i simboli nacionalnih heroja poput ćeptera princa Diponegoroa, vraćenog 2015. godine.

Među najznačajnijim artefaktima koji se još čekaju na povratak nalazi se i „Java čovek“, prvi poznati primer homo erektusa, kojeg je u 19. veku otkrio holandski paleoantropolog Ežen Duboa.

Indonezija nije usamljena u svojim naporima za povratak kulturnih blaga. Francuska, Belgija i Nemačka već su vratile značajne artefakte afričkim i azijskim zemljama, dok je Kambodža prošle godine primila neprocenjive predmete ukradene tokom perioda ratova.

Holandski ambasador u Indoneziji, Marc Gerritsen, naglasio je važnost vraćanja artefakata koji su tokom kolonijalne ere nelegalno preneseni u Evropu, ali i potrebu da se osigura da se predmeti pravilno čuvaju.

Ipak, istraživači ukazuju na izazove sa kojima se Indonezija suočava u očuvanju svog kulturnog nasleđa. Nedostatak pravnog okvira i slučajevi krađe iz muzeja, poput onih zabeleženih između 2010. i 2020. godine, ističu potrebu za većim naporima u zaštiti istorijskih predmeta.

„Ovo nije samo povratak naše istorije, već i prilika da učimo kako je bolje čuvati,“ rekao je Frengki Simanjuntak, posetilac Nacionalnog muzeja, fasciniran izložbom artefakata.

Nacionalni muzej planira da izložba traje tokom cele godine, omogućavajući budućim generacijama da uče iz bogatog nasleđa svoje zemlje.