Zapadni saveznici da planiraju pomoć Ukrajini na duži vremenski period

Zapadni saveznici da planiraju pomoć Ukrajini na duži vremenski period

Od početka godine, Ukrajina je dobila manje novih obećanja, uz neke izuzetke, o snabdevanju oružjem, ali obaveze postaju dugoročne, otkriva nova studija Ukraine Support Tracker koju je pripremio Institut za svetsku ekonomiju Kil, prenosi Ukrinform.

U poređenju sa decembrom 2022. godine, došlo je do ukupnog smanjenja iznosa nove pomoći obećane Ukrajini. Tokom novog perioda obuhvaćenog studijom, od 16. januara do 24. februara 2023, Ukrajina je dobila 12,96 milijardi evra, pri čemu je značajna većina ovih sredstava došla od samo nekoliko donatora. Na primer, Japan i skandinavske zemlje su obećale da će pružiti značajnu podršku Ukrajini početkom 2023. godine.

Najznačajnije su skandinavske zemlje: Norveška (1,11 milijardi evra, povećanje od 90%), Švedska (0,33 milijarde evra, plus 41%), Danska (0,24 milijarde evra, plus 33%) i Finska (0,56 milijardi evra, plus 165%).

Japan je obećao značajnu novu finansijsku pomoć u vrednosti od 5,1 milijardu evra u kreditima, a Holandija je obećala 2,5 milijardi evra, namenjenih, između ostalog, za novi sistem Patriot za Ukrajinu.

Novi trend pomoći Ukrajini je usvajanje „dužih horizonata planiranja“. Ranije su obaveze za pomoć bile kratkoročne i teško ih je bilo predvideti. Samo su Sjedinjene Države preuzele obaveze za celu fiskalnu godinu. Sada druge zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Holandije, slede ovaj model, obećavajući isti iznos pomoći 2023. kao i 2022. Norveška je čak najavila višegodišnji program podrške Ukrajini finansijskom i vojnom pomoći u vrednosti od približno 7 milijardi evra u narednih pet godina, zaključeno je u studiji.

„Razvoj ka jednogodišnjim ili višegodišnjim planovima pomoći Ukrajini treba oceniti veoma pozitivno. Do sada je postojao splet pojedinačnih nacionalnih obaveza. Ovo je u velikoj meri zakomplikovalo budžet i vojno planiranje u Ukrajini. Zadovoljstvo je što neke zapadne vlade sada idu napred i preuzimaju srednjoročne obaveze“, rekao je Kristof Trebeš, vođa tima koji je kreirao Ukrajinsku podršku za praćenje i direktor istraživačkog centra u IfV Kiel.

Praćenje podrške Ukrajini pruža listu i kvantitativnu procenu vojne, finansijske i humanitarne pomoći obećane Ukrajini od 24. januara 2022. (trenutno do 24. februara 2023.). Analiza obuhvata 40 zemalja, uključujući EU i druge članice G7, kao i Australiju, Južnu Koreju, Norvešku, Novi Zeland, Švajcarsku, Tursku, Kinu, Tajvan i Indiju. Pored toga, institucije EU su uključene kao zasebni donatori. Traker navodi obaveze na nivou vlade; privatne donacije ili donacije međunarodnih organizacija kao što je MMF nisu uključene u glavnu bazu podataka.

Baza podataka kombinuje zvanične vladine izvore sa informacijama iz međunarodnih medija.