Zelenski raspoložen posle razgovora sa kineskim predsednikom Sijem

Zelenski raspoložen posle razgovora sa kineskim predsednikom Sijem

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su on i kineski lider Si Đinping imali „dug i smislen“ telefonski razgovor u sredu, njihov prvi poznati kontakt otkako je Rusija napala Ukrajinu pre više od godinu dana, a Peking je imenovao izaslanika za „političko rešenje“.

Poziv koji je trajao skoro sat vremena usledio je dva meseca nakon što je Peking, koji je dugo bio u skladu sa Rusijom, rekao da želi da deluje kao posrednik i mesec dana nakon što je Si posetio Moskvu. Tajming je takođe bio relevantan jer dolazi u trenutku kada Ukrajina priprema svoje snage za prolećnu kontraofanzivu, prenosi AP.

Zelenski je bio optimističan zbog tog poziva, koji mu je ponudio priliku da unese svoje stavove u ono što je bio bilateralni dijalog između Moskve i Pekinga. Ruski predsednik Vladimir Putin nestrpljivo je da zadrži Si blizu kao protivtežu Sjedinjenim Državama, koje su stali na stranu Ukrajine.

„Verujem da će ovaj poziv, kao i imenovanje ambasadora Ukrajine u Kini, dati snažan podsticaj razvoju naših bilateralnih odnosa“, naveo je Zelenski na Fejsbuku.

Zvanično čitanje na njegovoj veb stranici nazvalo je razgovor „produktivnim“ i kaže da vodi put ka „mogućoj interakciji sa ciljem uspostavljanja pravednog i održivog mira za Ukrajinu“.

Zelenski je naglasio potrebu da se povrati sva ukrajinska teritorija i naveo: „Ne može biti mira na račun teritorijalnih kompromisa“. U indirektnom pozivanju na američke izveštaje da je Kina razmatrala isporuku oružja Rusiji za njen rat, kancelarija Zelenskog je rekla da je tražio od zemalja da se uzdrže od toga jer „svaku podršku, čak i delimičnu, Rusija pretvara u nastavak agresije , u njeno dalje odbacivanje mira.” Kina je rekla da neće isporučivati oružje ni jednoj strani u sukobu.

U saopštenju kineskog ministarstva spoljnih poslova navodi se da je „osnovni stav Pekinga da olakša pregovore za mir“, najavljujući da će izaslanik — bivši ambasador u Rusiji — posetiti Ukrajinu da traži „političko rešenje“.

Izjava je imala pozitivan ton, dajući znak na insistiranje Kijeva da njegova teritorija ne može biti razbijena ruskim aneksijama i jasno stavljajući do znanja da Peking ceni svoje dugogodišnje veze sa Ukrajinom.

„Uzajamno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta je politički temelj kinesko-ukrajinskih odnosa“, navodi se u saopštenju. „Spremnost Kine da razvija odnose sa Ukrajinom je dosledna i jasna. Bez obzira na to kako se međunarodna situacija razvija, Kina će raditi sa Ukrajinom na unapređenju obostrano korisne saradnje.

Analitičari su izrazili skepticizam u pogledu izgleda za mir.

Poziv balansira dijalog Kine sa Rusijom pokazujući da ona „priznaje vođstvo Ukrajine i ukazuje da je Ukrajina važan entitet“, rekla je Kimberli Marten, profesorka političkih nauka na Univerzitetu Barnard-Kolumbija u Njujorku, u intervjuu za Asošijeted pres.

Ali, dodala je ona, osim ako neotkriveni detalji ne otkrivaju drugačije, „to nije starter. To je proruski. Ne bih pretpostavio da ovo ima veliki značaj za okončanje rata.”

Ona je napomenula da kineska izjava ne poziva Rusiju da napusti okupirana područja niti označava Rusiju kao agresora i navodi situaciju kao „krizu, a ne rat“.

Elizabet Višnik, iz američkog istraživačkog centra CNA i Instituta za istočnu Aziju Vederhed Univerziteta Kolumbija, napomenula je u mejlu AP-u da kineska izjava o pozivu ne sadrži „ne pominje povlačenje ruskih trupa, što, po mom mišljenju, čini ovo manje nego ozbiljna inicijativa i malo je verovatno da će na bilo koji način doprineti okončanju rata, o čemu će se verovatno odlučivati na bojnom polju.”

U Moskvi, portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pohvalila je pristup Kine, pohvalivši „spremnost Pekinga da teži uspostavljanju (mirovnog) pregovaračkog procesa“, dok je kritikovala Kijevsko „odbijanje bilo kakvih zdravih inicijativa usmerenih na rešenje“.

Bela kuća je to opisala kao pozitivan razvoj događaja, omogućavajući Siju da čuje ukrajinsko gledište o „nezakonitoj, ničim izazvanoj invaziji“.

„Mislimo da je to dobra stvar“, rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi.

Razgovori između dvojice lidera očekivali su se nedeljama, nakon što je Kina dala predlog od 12 tačaka za okončanje borbi, iako nije sadržao konkretne predloge.

Rusija i Ukrajina su veoma udaljene u pogledu mira. Kremlj želi da Kijev prizna rusku aneksiju poluostrva Krim i ukrajinskih provincija Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporožje, koje je većina zemalja proglasila nelegalnim. Ukrajina je odbacila zahteve i isključila bilo kakve razgovore sa Rusijom dok se njene trupe ne povuku sa svih okupiranih teritorija.

Zelenski je rekao u intervjuu za AP prošlog meseca da nije razgovarao sa Sijem od početka rata i pozvao ga da poseti Ukrajinu.

Kina je najavila da želi da deluje kao posrednik u ratu koji je ponovo podstakao NATO. Sijeva pozicija pojačava tvrdnju Kine da je neutralna u ratu, uprkos blokiranju napora UN da osudi invaziju Kremlja.

Dok je Zelenskij približio svoju zemlju NATO-u i uspešno je molio članice alijanse da Ukrajini pošalju sofisticirano oružje kako bi pomoglo u porazu Rusije, Peking je ponovio liniju Kremlja optužujući Zapad da provocira sukob i „raspiruje vatru“ tako što Kijevu daje odbrambeno oružje.

Kada je Kina u februaru pozvala na prekid vatre i mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije, Zelenski je oprezno pozdravio učešće Pekinga, ali je rekao da će uspeh zavisiti od dela, a ne reči.

Putin je srdačno poželeo dobrodošlicu Siju u Kremlj, što je viđeno kao moćna poruka zapadnim liderima da su njihovi napori da izoluju Moskvu zbog borbi u Ukrajini propali.

Takođe u sredu, Zelenski je iskoristio 37. godišnjicu najgore nuklearne katastrofe na svetu u Černobilju da ponovi svoja upozorenja o potencijalnoj pretnji od nove atomske katastrofe u Ukrajini tokom rata njegove zemlje sa Rusijom.

Zelenski je povukao paralelu između nesreće u Černobilju 26. aprila 1986. i kratkotrajnog zauzimanja te elektrane od strane Moskve i njene zone isključenja kontaminirane radijacijom nakon njene pune invazije na Ukrajinu.

„Prošle godine okupator ne samo da je zauzeo (Černobil) nuklearnu elektranu, već je i ponovo ugrozio ceo svet“, rekao je Zelenski u Telegramu na engleskom.