Šteta tokom rata u Ukrajini već dostigla skoro 63 milijarde dolara

Šteta tokom rata u Ukrajini već dostigla skoro 63 milijarde dolara

Od 24. marta šteta naneta infrastrukturi Ukrajine tokom rata već je dostigla 63 milijarde dolara, ili više od 1,8 biliona UAH, piše u saopštenju Kijevske ekonomske škole.

U odnosu na prethodnu procenu objavljenu 17. marta, uzimajući u obzir nove podatke o šteti, kao i unapređenje metodologije i tačniju procenu različitih objekata čije se stanje može bolje utvrditi, neto rast je iznosio 3,5 milijardi dolara.

To se može videti iz analize koju je sproveo tim Instituta KSE (analitička jedinica Kijevske ekonomske škole) u okviru projekta Rusija će platiti i volontere iz partnerskih organizacija, posebno iz Centra za ekonomsku strategiju i Prozorro.

Od početka ruske vojne agresije 24. februara oštećeno je, uništeno najmanje 4431 stambeni objekat, 92 fabrike/skladišta, 378 ustanova srednjeg i visokog obrazovanja, 138 zdravstvenih ustanova, 12 aerodroma, 7 termoelektrana/hidroelektrana. ili zaplenjena u Ukrajini.

U sklopu pripreme ažuriranih proračuna od Ministarstva za infrastrukturu dobijeni su detaljni podaci o uništenju infrastrukture u njegovim objektima, što je omogućilo da bude razjašnjeno, a u nekim slučajevima (železnička infrastruktura, mostovi i mostovi, civilni aerodromi) – da se smanji procena gubitaka. Na osnovu iskustva Svetske banke u analizi gubitaka u Siriji i Iraku, kao i preporuka vodeće ukrajinske investicione kompanije Dragon Capital, unapredjena je metodologija procene gubitaka od uništavanja stambenih nekretnina. Pored toga, proceni gubitaka od razaranja dodat je obračun troškova za demontažu porušenih objekata i sanaciju naselja u objektima koji će se graditi.

Projekat se fokusira na procenu štete nanete fizičkoj infrastrukturi Ukrajine tokom rata (uništenje stambenih zgrada, komunalnih usluga, puteva, železnica, obrazovnih i medicinskih objekata, itd.); i procenu finansijske vrednosti ovih šteta. Trenutno, projekat ne procenjuje ukupne ekonomske gubitke, uključujući ne samo direktne gubitke infrastrukture, već i brojne „slučajne“ troškove privrede zbog rata (zatvaranje mnogih preduzeća; gubitak stotina hiljada domova i radnih mesta; ukidanje bilo kakve investicije, smanjenje potražnje potrošača itd.).“