Rusija objašnjava šta za Ukrajinu zaista znači američki lend-liz

Rusija objašnjava šta za Ukrajinu zaista znači američki lend-liz

Lend-lease nije besplatan, a generacije Ukrajinaca će plaćati oružje koje će Vašington isporučiti Kijevu u okviru programa, rekao je Vjačeslav Volodin, predsednik ruske Državne dume.

U četvrtak, Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je „Zakon o zajmu za odbranu demokratije Ukrajine“, koji olakšava Vašingtonu da šalje oružje Ukrajini usred njenog sukoba sa Rusijom. Međutim, te isporuke su uslovljene time što Kijev mora da plati „povraćaj i nadoknadu i otplatu za odbrambene artikle pozajmljene ili iznajmljene“. Predlog zakona o zajmu, za koji je sada potreban samo potpis Džoa Bajdena, odvojen je od tekućih napora Bele kuće da naoruža vladu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog oružjem iz zaliha Pentagona.

„Motivi Vašingtona su kristalno jasni“, napisao je Volodin na Telegramu, sugerišući da bi kreditni lizing Ukrajini „omogućio da se profit američkih odbrambenih korporacija poveća za nekoliko puta“.

Predsednik parlamenta podsetio je na događaje iz Drugog svetskog rata kada je Sovjetski Savez dobio vojnu opremu od SAD po sličnoj šemi zajma.

„To je opisano kao pomoć saveznika“, ali SSSR, koji je izgubio 27 miliona života boreći se protiv nacista, morao je decenijama da vraća te dugove, između ostalog, šaljući svoju platinu, zlato i drvo u Ameriku kao deo uzajamnih nagodbi. , rekao je.

Isplate su završene tek 61 godinu nakon Velike pobede, 2006. godine“, istakao je Volodin.

Lend-lease je u osnovi robni zajam, i „nije jeftin“, upozorio je on. „Mnoge buduće generacije ukrajinskih građana će platiti“ za oružje, municiju i hranu koju je isporučio Vašington.

Pristankom na šemu zakupa zemljišta, „Zelenski vodi zemlju u dužničku jamu“, insistirao je predsednik parlamenta.

Rusija je poslala svoje trupe u Ukrajinu krajem februara, nakon neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.