Rusija nastavlja pritisak na liniju fronta dok Ukrajina dobija podsticaj od zapadne vojne pomoći

Rusija nastavlja pritisak na liniju fronta dok Ukrajina dobija podsticaj od zapadne vojne pomoći

Nemilosrdni ruski napadi na ukrajinske položaje koji brane strateški važan istočni grad Časiv Jar ometaju rotaciju trupa i isporuku nekih zaliha, kažu vojnici u toj oblasti.

Ruske trupe nastoje da pojačaju svoju prednost u broju trupa i naoružanju pre nego što se ukrajinske snage povećaju obećanom novom zapadnom vojnom pomoći koja već curi na liniju fronta, kažu analitičari.

Vojska Kremlja jednako snažno pogađa civilne ciljeve, koristeći moćne klizave bombe koje uništavaju zgrade i ostavljaju ogromne kratere. Njena višemesečna kampanja za onesposobljavanje ukrajinskog snabdevanja električnom energijom ima za cilj da sruši javni moral i uskrati energiju ukrajinskoj industriji oružja u usponu.

Napadi na takve civilne mete doneli su naloge za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda u utorak za bivšim ruskim ministrom odbrane Sergejom Šojguom i načelnikom vojnog štaba generala Valerija Gerasimova zbog navodnih ratnih zločina. Sudije su saopštile da postoje dokazi da su „namerno naneli veliku patnju ili ozbiljne povrede tela ili mentalnog ili fizičkog zdravlja“ ukrajinskih civila.

Za ukrajinske vojnike koji brane istočni region Donjecka, ruski kopneni napadi i vazdušni baraž ne dozvoljavaju malo predaha nakon više od dve godine rata.

„Radimo, moglo bi se reći, bez odmora“, rekao je komandir voda koji se, u skladu sa pravilima svoje brigade, identifikovao samo imenom Aleksandr.

„Dakle, ne postoje dva ista dana. Uvek morate da budete spremni da radite dan i noć“, rekao je on za Asošijeted pres u ponedeljak.

Njegov vod je deo ukrajinske 43. artiljerijske brigade. Ona juri na položaje i bez odlaganja ispaljuje samohodnu haubicu Pion iz sovjetske ere na ruske položaje pre nego što može sama da ga gađa.

Održavanje Časiv Jara je ključno. Grad, veoma tražen zbog svoje strateške lokacije i uzvišenog položaja, ali sada uglavnom u ruševinama, leži zapadno od susednog Bahmuta, koji je prošle godine zauzela Rusija posle desetomesečne bitke.

Ukrajina se utrkuje da stabilizuje delove linije fronta od oko 1.000 kilometara (620 milja) nakon što su Sjedinjene Države odobrile preko potrebnu vojnu pomoć u aprilu. Šestomesečno kašnjenje američke pomoći bacilo je ukrajinsku vojsku u odbranu.

Pripadnici artiljerijske brigade u Čašivom Jaru javili su da su počele da pristižu zalihe američke municije.

Očekuje se da će SAD u utorak objaviti da šalju dodatnih 150 miliona dolara kritično potrebne municije Ukrajini, a češki premijer Petr Fiala rekao je u utorak da je prva pošiljka municije u okviru češke inicijative isporučena Ukrajini.

Česi traže da od zemalja van Evropske unije nabave najmanje 800.000 artiljerijskih granata koje su Ukrajini preko potrebne. Rat je iscrpio zalihe u Evropi, SAD i Rusiji.

Institut za proučavanje rata, istraživački centar sa sedištem u Vašingtonu, rekao je da će biti potrebno vreme da se efekti novog zapadnog naoružanja osete na liniji fronta.

U međuvremenu, navodi se da „ruske snage pokušavaju da ostvare taktički i operativno značajne dobitke“ pre nego što stignu.

Na drugim mestima, snage Kremlja nastavile su sa napadima na civilnu infrastrukturu sa tri vazdušna udara na severoistočnu oblast Harkova u utorak, rekli su lokalni zvaničnici, iako niko nije povređen.

Rusija je napala Harkov poslednjih meseci, očigledno da bi odvukla neke ukrajinske snage od odbrane Donjecka dok pokušava da stvori tampon zonu za sprečavanje prekograničnih ukrajinskih napada.

Rusi su u prethodna 24 sata lansirali 42 klizave bombe na oblast Harkova, saopštile su vlasti u utorak.

U međuvremenu, rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Moskva odgovorila na odluku EU da obustavi emitovanje ruskog Glasa Evrope, RIA Novosti, Izvestija i Ruske gazete tako što je zabranila emitovanje 81 evropskog medija.

„Ruska strana je više puta upozoravala da politički motivisane represije protiv ruskih novinara i neosnovane zabrane ruskih medija u EU neće ostati bez odgovora“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministarstvo odbrane Rusije i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštili su u utorak kasno da su obe strane pustili drugoj strani po 90 ratnih zarobljenika. U razmjeni su posredovali Ujedinjeni Arapski Emirati, rekli su oni.

Odvojeno, američki ministar odbrane Lojd Ostin razgovarao je telefonom u utorak sa ruskim ministrom odbrane Andrejem Belousovim.

Portparol Pentagona, general-major Pat Rajder, rekao je da je Ostin naglasio važnost održavanja komunikacionih linija usred tekućeg rata Rusije protiv Ukrajine. Poslednji put kada je Ostin, koji je inicirao poziv, razgovarao sa ruskim kolegom sa tadašnjim ministrom Šojguom 15. marta 2023.