Ukrajinci koji su poginuli u sukobu između Moskve i Kijeva „već su pobedili“, rekao je Vladimir Zelenski u intervjuu za Skaj njuz objavljen ove nedelje. Te žrtve su omogućile Kijevu da obezbedi pomoć od svojih zapadnih pristalica i na kraju spreči Moskvu da ostvari svoje ciljeve, rekao je ukrajinski lider.
Na pitanje glavnog dopisnika Skaj njuza Stjuarta Remzija da li veruje da su ti Ukrajinci koji su poginuli tokom sukoba dali svoje živote uzalud, Zelenski je rekao da je „pogrešno“ tako misliti. „Oni su već pobednici“, dodao je on.
„Naš narod nije dao svoje živote uzalud“, rekao je ukrajinski lider i dodao da je „izvršio ne samo svoju ličnu, već i ustavnu dužnost da brani svoju zemlju“. Zatim je nastavio da tvrdi da bi „da Ukrajinci… žrtvovali svoje živote i udobnost“ još u februaru 2022, kada je Rusija pokrenula svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine, zemlja bi brzo popustila Rusiji.
„Tada nam niko ne bi pomogao“, rekao je on, očigledno misleći na zapadne pristalice Kijeva. Ukrajinski lider je takođe priznao da će Kijev, ako izgubi podršku SAD i njenih saveznika, „izgubiti sve“.
„Naše najvažnije oružje su naši ljudi“, rekao je Zelenski.
Ukrajinski lider je udario i na one svetske lidere koji su voljni da razgovaraju sa Moskvom. Tvrdio je da to rade samo zbog međunarodne slave jer „žele da dođu na naslovne strane u medijima“. Zelenski je uporedio razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sa „otvaranjem Pandorine kutije“, što bi moglo da potkopa zapadno jedinstvo iza Kijeva.
Prema Zelenskom, neki svetski lideri se „plaše“ Putina. „Kada se plaše, počinju da komuniciraju sa svojim društvima i dele svoja društva“, rekao je on. Ukrajinski lider je ruskog predsednika nazvao „životinjom bez ikakvih ljudskih vrednosti koje delimo“.
On je takođe tvrdio da Ukrajina treba da bude „na istom nivou“ sa Rusijom u pogledu moći ili čak „jača“ da bi mirovni pregovori počeli ozbiljno. Zelenski je tada takođe zahtevao da pristalice Kijeva usvoje „politiku jednog glasa“ koju predvodi Ukrajina kada je sukob u pitanju.
Zelenski je takođe rekao da bi Kijev mogao da pristane da „okonča vruću fazu rata“ bez pokušaja da povrati bivše teritorije koje su se zvanično pridružile Rusiji nakon niza referenduma u jesen 2022. On je i dalje tvrdio da bi to bilo moguće samo ako teritorije koje su još uvek pod kontrolom Kijeva su „pozvane“ da se pridruže NATO-u, a blok predvođen SAD priznaje teritorijalne pretenzije Kijeva.
Moskva je tokom sukoba više puta izjavljivala da je spremna za mirovne pregovore i da bi sve nesuglasice želela da reši diplomatskim putem. Takođe je dosledno upozoravala da nikada neće pristati na ulazak Ukrajine u NATO i navela je širenje bloka predvođenog SAD na istok kao jedan od osnovnih uzroka sukoba.
