Nemačka savezna vlada traži načine da dodatno podrži Ukrajinu, izjavio je portparol nemačkog ministarstva spoljnih poslova Sebastijan Fišer na brifingu u ponedeljak.
„Potrebe Ukrajine i pretnja sa kojom se suočava su toliko velike da savezna vlada traži načine i spremna je da organizuje dalju podršku… Putin vodi brutalni hladni rat protiv zemlje, a mi smo u situaciji da mi mora da obezbedi podršku vitalnim potrebama Ukrajine“, rekao je diplomata.
On je podsetio da je Ukrajina pod intenzivnim pritiskom na svim frontovima, podložna stalnim vazdušnim napadima, a njeni PVO kapaciteti su i dalje nedovoljni.
Prema rečima portparola, Ministarstvo spoljnih poslova stalno koordinira svoje potrebe sa Ministarstvom odbrane, usaglašavajući ih sa partnerima i sa Ukrajinom.
Fišer je skrenuo pažnju na reči ministarke spoljnih poslova Analene Berbok, koja je prethodnog dana rekla: „Uvek smo nalazili rešenja i u pozadini masovnih ruskih napada [na Ukrajinu], želimo da osiguramo da se kao savezna vlada dogovorimo oko kako možemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu“.
Istovremeno, Fišer je napomenuo da zemlja trenutno nema budžet i da se rukovodi finansijskim dokumentom „privremenog upravljanja“, što znači da su mogućnosti ograničene.
Upitan da prokomentariše da li su Berbok i ministar odbrane Boris Pistorijus pozvali konzervativnog opozicionog lidera Fridriha Merca da razgovaraju o dodatnih 3 milijarde evra vojne pomoći Ukrajini, Fišer je rekao da je ministar spoljnih poslova u kontaktu sa opozicionim liderom o širokom spektru pitanja , uključujući Ukrajinu.
Zauzvrat, portparol Ministarstva odbrane Mitko Miler potvrdio je da je u novembru održan telefonski razgovor na ovu temu i da je razgovarano o širokom spektru pitanja, uključujući „još jedan paket za Ukrajinu i moguće finansiranje“.
On je podsetio da je u oktobru formiran paket zimske pomoći vredan 1,4 milijarde evra, a 400 miliona evra stiglo je direktno iz budžetske stavke za Ministarstvo odbrane.
Kako je saopšteno, Nemačka razmatra dodatne 3 milijarde vojne pomoći Ukrajini. Kancelar Olaf Šolc vidi jedini način da se ova sredstva dodele je ukidanje ograničenja za nove vladine zajmove („kočnica duga“), dok konzervativci CDU/CSU, Slobodna demokratska partija i Zeleni predlažu da se novac iz posebnog fonda koristi za ovu svrhu.
