Bukureštanska devetka: Rusija je najznačajnija i najdirektnija pretnja

Bukureštanska devetka: Rusija je najznačajnija i najdirektnija pretnja

Rusija je najveća pretnja bezbednosti bukureštanskih devetorki, pa će zemlje B9 učiniti sve da ojačaju vojno prisustvo NATO-a na istočnom krilu vojne alijanse, rekli su čelnici B9 zajedničkom saopštenju nakon sastanka u Varšavi u sredu, 22. februara, prenosi Ukrinform.

Prema dokumentu, učešće predsednika SAD Džoa Bajdena i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga na sastanku B9 „služi kao svedočanstvo o snazi transatlantske veze i podvlači nepokolebljivu posvećenost NATO-a da odbrani svaki pedalj savezničke teritorije“. Devet država iz Bukurešta nastaviće da pomaže Ukrajini koja se bori protiv ruskog agresora i podržaće članstvo Ukrajine u EU i NATO.

Kako se navodi u saopštenju, Rusija je pre godinu dana opustošila mir i bezbednost u Evropi pokušavajući da silom pokori Ukrajinu. Postupci Kremlja doveli su do drastične degradacije bezbednosnog okruženja u evroatlantskom području, takođe ozbiljno pogoršavajući bezbednost partnera.

„Rusija je najznačajnija i najdirektnija pretnja bezbednosti saveznika. Kao odgovor na krvavi agresivni rat Rusije, saveznici su odlučno reagovali na ujedinjen i odgovoran način“, navodi se u saopštenju.

Prema dokumentu, da bi zaštitili svoje stanovništvo i teritoriju, saveznici su posvećeni primeni nove osnove za odvraćanje i odbrambeni stav NATO-a i jačanju vojnog prisustva saveznika u zemljama B9.

U saopštenju se dodaje da su se države članice Alijanse dogovorile o naprednoj odbrani sa snažnim snagama na mestu, više domena, spremnim za borbu kako bi ostale kredibilne i sposobne da uskrate svakom potencijalnom protivniku svaku moguću priliku za agresiju.

„Uoči samita u Vilnjusu, nastavićemo da jačamo naše odvraćanje i odbrambeni stav na celom istočnom krilu od Baltičkog do Crnog mora“, rekli su čelnici B9.

Dodali su da NATO i njegova obaveza prema članu 5 da brane jedni druge predstavljaju okosnicu evroatlantske bezbednosti.

Lideri B9 rekli su da se raduju što će Švedsku i Finsku uskoro dočekati kao saveznike u NATO-u.

U dokumentu, Bukureštanska devetka osudila je agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. Prema rečima lidera B9, broj poginulih civila u Ukrajini raste zbog neselektivnih raketnih udara Rusije i namernih napada na kritičnu infrastrukturu, uključujući korišćenje Crnog mora kao lansirne rampe.

„Oni odgovorni za zverstva i ratne zločine će odgovarati. Odlučni smo da izdržimo međunarodni pritisak na Rusiju. Takođe osuđujemo sve one, uključujući Belorusiju, koji aktivno olakšavaju agresorski rat Rusije protiv Ukrajine“, navodi se u saopštenju.

Lideri B9 su rekli da u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom Ukrajina koristi svoje legitimno pravo da se brani od ruske agresije kako bi povratila punu kontrolu nad svojom teritorijom.

„Nastavićemo da podržavamo napore Ukrajine u tom cilju, sve dok bude potrebno“, navodi se u dokumentu.

Lideri bukureštanskih devet zemalja rekli su da „budućnost Ukrajine leži u Evropi“ i da „čvrsto podržavaju evroatlantske aspiracije Ukrajine“.

Lideri B9 su takođe izrazili podršku Republici Moldaviji, Gruziji, Bosni i Hercegovini, koje su „najugroženije od destabilizujućeg i zlonamernog uticaja Kremlja, na istoku i jugu Alijanse“.

U saopštenju se takođe navodi da je Rusija ozbiljno pogrešila invazijom na Ukrajinu i podrivanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

„Jači smo i ujedinjeniji nego ikada, potvrđujući trajnu transatlantsku vezu među našim narodima. Nastavićemo da težimo miru, bezbednosti i stabilnosti u celom evroatlantskom prostoru“, navodi se u saopštenju.

Varšava je u sredu bila domaćin zajedničkog sastanka predsednika SAD i šefova država bukureštanske devetke. Format B9 obuhvata Bugarsku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku, Rumuniju, Slovačku, Mađarsku i Češku. Format B9 pokrenut je 2015. godine – nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima.