Vlada Velike Britanije predstavila je ambiciozan plan za podsticanje inovacija kroz veštačku inteligenciju (AI), koji se oslanja na bolje korišćenje javnih podataka, uključujući i zdravstvene podatke koje održava Nacionalni zdravstveni servis (NHS). Međutim, upotreba podataka o pacijentima izazvala je veliku zabrinutost, jer je prethodno korišćenje ovih podataka u prošlosti izazvalo kontroverze i bilo je blizu katastrofe.
Iako bi podaci o pacijentima bili anonimizirani, i dalje postoji zabrinutost u vezi sa mogućnošću narušavanja anonimnosti, kao i potencijalnim komercijalnim interesima u vezi s pristupom podacima. Program Care.Data, pokrenut 2014. godine, imao je sličan cilj – deljenje zdravstvenih podataka između istraživačkih organizacija i privatnih kompanija, ali je doživeo kritike zbog loše komunikacije i neadekvatnog odgovora na zabrinutosti javnosti.
Nedavni plan da se zdravstveni podaci koriste za treniranje AI modela naišao je na brzi talas kritika. Pitanja o tome ko bi trebalo da ima pristup podacima i ko bi od toga mogao imati komercijalne koristi ponovo su izazvala zabrinutost.
Mediji i korisnici društvenih mreža kritikovali su plan, nazivajući ga pokušajem omogućavanja privatnim firmama da profitiraju od podataka pacijenata NHS-a. Ove reakcije ukazuju na to koliko je važno očuvanje poverenja javnosti kada je reč o politici koja se odnosi na osetljive podatke.
U ovom kontekstu, problem poverenja postaje ključan. Iako tehnologija postaje sve složenija, društva se suočavaju sa izazovom da pronađu načine da prepoznaju koji su subjekti ili institucije vredni poverenja. Ovaj izazov motiviše tzv. „problem prepoznavanja pouzdanosti“, koji se odnosi na to kako ljudi ili organizacije mogu dokazati svoju verodostojnost.
Ovaj problem nije nov – ljudi su u prošlosti koristili različite načine da signaliziraju svoju verodostojnost, bilo kroz ponašanje, akcenat, ili druge nepogrešive znakove. Slično tome, vladine i naučne institucije moraju biti u mogućnosti da pokažu svoju posvećenost zaštiti interesa javnosti. Za to je potrebno više od samo izjave „verujte nam“ – važno je da se daju konkretni signali i postavi odgovarajući okvir za zaštitu podataka i zaštitu interesa građana.
Za razliku od prethodnog programa Care.Data, trenutni plan za korišćenje zdravstvenih podataka mora biti pažljivije oblikovan, uz odgovorno slušanje zabrinutosti javnosti. Politička i naučna tela imaju odgovornost da razvijaju koherentne politike koje maksimiziraju koristi za društvo, ali minimiziraju rizike za pojedince, kroz transparentnu komunikaciju i sigurno upravljanje podacima.
