Tviter otkriva kako je zabranio Trampa

Tviter otkriva kako je zabranio Trampa

Treća serija „Tviter fajlova“, objavljena u petak uveče, ponudila je detalje o odluci platforme da zabrani lični nalog Donalda Trampa dok je on još uvek bio aktuelni predsednik SAD, sa novim otkrićima obećanim za vikend.

Novinar Met Taibi, koji je autor prvog izlaganja prošle nedelje, počeo je da deli sagu o Trampovoj zabrani koja pokriva period između oktobra 2020. i 6. januara 2021.

„Pokazaćemo vam ono što nije otkriveno: eroziju standarda u kompaniji u mesecima pre J6, odluke visokih rukovodilaca da krše sopstvene politike, i još mnogo toga, u pozadini tekuće, dokumentovane interakcije sa saveznim agencije“, napisao je Taibbi.

Pad uključuje Tvitter-ovu internu komunikaciju od jasnog istorijskog značaja, pošto su zaposleni u kompaniji prepoznali da je ovo „značajan trenutak u analima govora“, prvi put kada su suspendovali aktuelnog šefa države.

Tramp je zabranjen 8. januara, nakon „pomnog pregleda“ kako su njegovi tvitovi „primani i interpretirani na Tviteru i van njega“, saopštila je kompanija u to vreme. Njegovi poslednji tvitovi uključivali su video poruku u kojoj su svoje pristalice pozvale da ne krše zakon i mirno odu iz američkog Kapitola, ali i njegovu tvrdnju da izbori 2020. nisu bili legitimni, što je Tviter proglasio neprihvatljivim.

„Intelektualni okvir“ za zabranu je već postavljen u mesecima pre nereda 6. januara na Kapitolu. Jedna interna poruka pokazuje da izvršni direktor Tvitera kaže da treba da sagledaju Trampove akcije „tokom izbora i, iskreno, tokom 4+ godine“.

Prema drugoj internoj poruci, ako bi Tramp pokušao da koristi zvanične naloge POTUS ili Bele kuće, Tviter bi „preduzeo mere da ograniči njihovu upotrebu“ dok ne budu „prešli“ u novu administraciju 20. januara, ali ih ne bi suspendovao ili zabranio na drugi način. .

Još jedan niz poruka od bivšeg šefa Tvitera za poverenje i bezbednost Joela Rota otkriva da je koristio „generička“ imena u kalendaru da bi sakrio sve češće sastanke sa saveznim zvaničnicima uoči izbora 2020. „Definitivno se neću sastati sa FBI, kunem se“, kaže jedan. Poseban kanal je kreiran 8. oktobra 2020. za više rukovodioce kao što su Roth, Vijaia Gadde i Jim Baker radi koordinacije sprovođenja izbora.

Ovaj „manji, moćniji kadar“ viših rukovodilaca donosio je odluke „u hodu, često za nekoliko minuta i na osnovu nagađanja, intuitivnih poziva, čak i pretraga na Guglu“, dok je takođe „jasno povezivao sa federalnim agencijama za sprovođenje i obaveštajne službe u vezi sa moderiranjem izbornog procesa“. Sličan sadržaj.“

U jednom pomenutom slučaju, FBI je zatražio od Tvitera da cenzuriše republikanca, na osnovu provere činjenica Politifakta. Odeljenje za unutrašnju bezbednost (DHS), Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) i „neke nevladine organizacije koje nisu akademske“ takođe su bili uključeni.

Trampovi tvitovi u kojima se kritikuje masovno glasanje putem pošte – mera bez presedana koju su demokrate sprovele pozivajući se na pandemiju – bili su „filtrirani u vidljivosti“ čak nedelju dana pre izbora, a rukovodioci Tvitera su pravili pravila kako bi to uradili i čestitali sebi na tome.

„Istražujući celokupno sprovođenje izbora Slack, nismo videli ni jednu referencu na zahteve za moderiranje iz Trampove kampanje, Trampove Bele kuće ili republikanaca uopšte“, primetio je Taibbi. Iako možda postoje, „oni su bili odsutni“ u dostavljenim datotekama.

Prema Taibbiju, subotnja otkrića će se fokusirati na „haos unutar Tvitera 7. januara“, dok će „tajna interna komunikacija od ključnog datuma 8. januara“ biti objavljena u nedelju.

Taibbi je počeo da otkriva „Tviter fajlove“ prošle nedelje, uz pomoć i podršku novog vlasnika platforme Elona Maska. Drugi deo je otkrio praksu „zabrane iz senke“ koja je na kraju uticala na pretežno konzervativne račune. Navodno je to odložio viši advokat na Tviteru koji je „proveravao“ kapi bez Muskovog znanja ili odobrenja. Ispostavilo se da je to Bejker, bivši generalni savetnik FBI-a koga je Musk otpustio u utorak.

Bela kuća je odbacila ta otkrića kao „odvraćanje pažnje“ od stvarnog problema sa platformom, koju je sekretar za štampu Karin Žan Pjer opisala kao „govor mržnje“.