Afrički tehnološki startapi zadovoljavaju potrebe kontinenta

Afrički tehnološki startapi zadovoljavaju potrebe kontinenta

Afrički startapi, koji se bave zanemarenim potrebama, stavljaju u središte pažnje rastuću tehnološku scenu, uprkos izazovima poput nejednakosti i ograničene digitalizacije.

Na sajmu GITEKS Africa u marokanskom gradu Marakešu ove nedelje, inovacije u doznakama i zdravstvenoj zaštiti koje zadovoljavaju zahteve kontinenta naglasile su napredan sektor.

Jedan od učesnika izložbe, Žan-Šarl Mendi, pokrenuo je aplikaciju sa svojim poslovnim partnerom pre tri godine, dajući ljudima koji rade u inostranstvu bolju kontrolu nad novcem koji šalju svojim porodicama kod kuće.

„Tržište za slanje novca od strane Afrikanaca u dijaspori je ogromno“, rekao je 40-godišnji senegalski preduzetnik za AFP na marginama skupa koji je okupio oko 1.500 startapova, kompanija i banaka.

Aplikacija, za sada dostupna samo senegalskoj dijaspori, omogućava direktno plaćanje računa, uključujući troškove struje ili telefona, ili pretvaranje u vaučere za kupovinu u supermarketima.

Doznake u subsaharsku Afriku prošle godine su dostigle preko 50 milijardi dolara, prema podacima Svetske banke.

Ljudi u dijaspori „smatraju da se previše žrtvuju da bi njihov novac bio zloupotrebljen“, rekao je Mendi.

„Ako niste Senegalac, nećete zamisliti da je ovo problem sa kojim se ljudi susreću“, rekao je on.

„Sva rešenja koja smo postavili su kombinacija evropskih rešenja koja se koriste za zadovoljavanje afričkih potreba, zahvaljujući tehnologiji.

Međunarodna finansijska korporacija, ogranak privatnog sektora Svetske banke, kaže da afrički startap ekosistem, posebno u mobilnom plaćanju, najbrže raste na svetu.

Ali značajna nejednakost muči kontinent, koju karakteriše rasprostranjen nedostatak digitalizacije i izazovno finansijsko okruženje.

Privatni investicioni fond Partech Africa kaže da je tehnološki ekosistem kontinenta prošle godine bio procenjen na 3,5 milijardi dolara, što predstavlja pad od 46 odsto u odnosu na 2022. godinu, pri čemu je polovina njegovih aktivnih investitora izgubljena.

Beni Mmbaga, šef investicija u Maua Mazuri, biotehnološkom startapu čiji je cilj povećanje prinosa banana, rekao je da kada je osnovan 2020. godine, strani investitori „nisu shvatili potrebu“ za njegovim inovativnim pristupom.

„U istočnoj Africi banane se koriste za sve“, i iako Tanzanija ima neke od najvećih plantaža banana na svetu, prinosi su daleko iza drugih zemalja, delimično zahvaljujući virusu koji je posebno raširio od 2020. godine, dodao je on.

Danas, njegov startap pomaže 1.000 farmera sa otpornim semenom i ostvaruje do 655.000 dolara prihoda godišnje.

„Investitori sada shvataju da postoji potreba“, dodao je on.

Tehnologija zdravstvene zaštite je još jedan rastući sektor u Africi, gde više od polovine od 1,4 milijarde ljudi trenutno živi u siromaštvu i nema zdravstveno osiguranje, prema Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih nacija za Afriku, ili UNECA.

„Vlade troše samo šest odsto svog BDP-a na zdravstvenu zaštitu“, rekao je Maktar ​​Sek, šef odeljenja za inovacije i tehnologiju u UNECA.

„Moramo nešto da uradimo. Polovina afričke populacije nema zdravstvenu zaštitu.“

Renee Ngamau je suosnivala CheckUps, kompaniju koja pruža „tehnološki omogućene“ usluge lekova i isporuke u udaljenim oblastima Kenije i Južnog Sudana.

Putem svoje mobilne aplikacije, pacijenti pronalaze pristup pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti bez kriterijuma za starost ili zdravstveni karton, dobijaju male kredite od partnerske banke ili odmah stupaju u kontakt sa najbližom medicinskom sestrom.

Kompanija takođe pruža usluge rođacima glavnih korisnika.

„Razumemo ekosistem u kome se nalazimo“, rekao je Ngamau (53). „Afrička porodica je drugačije strukturisana, tako da dozvoljavamo našim korisnicima da podele svoje beneficije sa svojim roditeljima, komšijama, ko god im je važan.“

U Kinšasi, lekar i preduzetnik Ulrih Kueso pokrenuo je LukaPharma, aplikaciju sa mapom obližnjih apoteka u kojima su lekovi dostupni u glavnom gradu Demokratske Republike Kongo.

Kouesso je rekao da aplikacija rešava tri problema: gubljenje vremena u potrazi za apotekama u gradu od 15 miliona ljudi, fenomen „lažnih apoteka“ koje rade bez dozvole i pronalaženje željenih lekova, posebno lekova protiv raka.

„Ljudi nisu svjesni potencijala koji tehnologija može donijeti u rješavanju njihovih problema“, rekao je Kouesso.

„Znajući da je stanovništvo Konga oko 100 miliona, zamislite potencijalne živote koji se mogu spasiti takvom aplikacijom“, dodao je on. „A takođe i potencijal u poslovanju.