Više od 180.000 ljudi širom Francuske maršira protiv rastućeg antisemitizma usred rata između Izraela i Hamasa

Više od 180.000 ljudi širom Francuske maršira protiv rastućeg antisemitizma usred rata između Izraela i Hamasa

Više od 180.000 ljudi širom Francuske, uključujući 100.000 u Parizu, marširali su u nedelju u znak protesta protiv rastućeg antisemitizma u svetlu izraelskog rata protiv Hamasa u Gazi, piše AP.

Premijerka Elizabet Born, predstavnici nekoliko partija na levoj strani, konzervativci i centristi stranke predsednika Emanuela Makrona, kao i liderka krajnje desnice Marin le Pen prisustvovali su nedeljnom maršu u francuskoj prestonici, uz stroge mere obezbeđenja. Makron nije prisustvovao, ali je izrazio podršku protestu i pozvao građane da ustanu protiv „nepodnošljivog oživljavanja neobuzdanog antisemitizma“.

Međutim, lider krajnje levičarske partije Francuska Nepokoreni, Žan-Lik Melanšon, ostao je podalje od marša, rekavši prošle nedelje na Ks, nekadašnjem Tviteru, da će marš biti sastanak „prijatelja bezuslovne podrške masakru“ u Gazi.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je najmanje 182.000 ljudi marširalo u nekoliko francuskih gradova kao odgovor na poziv koji su uputili čelnici gornjeg i donjeg doma parlamenta. Nije prijavljen nijedan veći incident, navodi se.

Vlasti u Parizu rasporedile su 3.000 policajaca duž rute protesta koje su sazvali čelnici Senata i donjeg doma parlamenta, Nacionalne skupštine, usred alarmantnog porasta antijevrejskih akata u Francuskoj od početka izraelskog rata protiv Hamasa nakon oktobra. 7 iznenadni napad na Izrael.

Francuska ima najveću jevrejsku populaciju u Evropi, ali imajući u vidu njenu saradnju u Drugom svetskom ratu sa nacistima, antisemitska dela danas otvaraju stare ožiljke.

Držeći francusku zastavu, Robert Fiel je rekao da je marš protiv antisemitizma „više od dužnosti“.

„To je marš protiv nasilja, protiv antisemitizma, protiv svih (političkih ekstrema) koji se infiltriraju u društvo, kako bi se pokazalo da tiha većina postoji“, rekao je 67-godišnjak.

Članovi porodica nekih od 40 francuskih državljana ubijenih u prvom napadu Hamasa, kao i onih koji su nestali ili su bili taoci, takođe su učestvovali u maršu, za koji je pariska policija rekla da je okupio 105.000 učesnika.

Patrik Klugman, advokat i član komiteta „Oslobodi“ koji radi na oslobađanju ljudi koje drže Hamas i druge grupe u Gazi, rekao je da je veliko učešće u maršu značajno i simbolično za uveravanje jevrejskih zajednica u Francuskoj.

„Veoma sam ponosan na svoju zemlju zbog ove mobilizacije“, rekao je Klugman. „Osećam se manje sam nego prethodnih nedelja i dana.

Jonathan Arfi, predsednik Predstavničkog saveta jevrejskih institucija u Francuskoj poznatog kao CRIF, rekao je da je ohrabren nedeljnim pokazivanjem podrške, ali ostaje pitanje, rekao je francuskoj televiziji BFM na maršu, „šta će se (protiv antisemitizma) učiniti sutra ?”

Tomer Sisli, izraelski i francuski glumac, insistirao je da masovno pokazivanje solidarnosti dokazuje da je većina francuskih građana protiv nasilja i mržnje prema bilo kojoj verskoj i etničkoj grupi.

„Mi nismo Jevreji, nismo muslimani, nismo hrišćani“, rekao je Sisli. „Mi smo Francuzi i ovde smo da pokažemo da smo svi zajedno.

Francuske vlasti su registrovale više od 1.000 dela protiv Jevreja širom zemlje u mesecu od početka sukoba na Bliskom istoku.

Bivši francuski predsednik Fransoa Oland rekao je da „na protestima ima mnogo francuskih zastava, ali ono što nas ujedinjuje nije samo zastava, to je ono što ona predstavlja, to je vrednost slobode i vrednost ljudskog dostojanstva“.

U pismu upućenom Francuzima u nedelju, Makron je obećao da će počinioci biti procesuirani i kažnjeni.

„Francuska u kojoj se plaše naši jevrejski sugrađani nije Francuska“, rekao je Makron u pismu objavljenom u listu Le Parisien. On je pozvao zemlju da ostane „ujedinjena iza svojih vrednosti… i radi na miru i bezbednosti za sve na Bliskom istoku“.

Makron je rekao da će prisustvovati „srcem i duhom“, ali ne lično. „Moja uloga je da izgradim jedinstvo zemlje i da budem čvrst na vrednostima“, rekao je Makron u subotu na marginama obeležavanja Dana primirja povodom završetka Prvog svetskog rata.

Liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen prisustvovala je nedeljnom maršu usred žestokih kritika da njena nekada parija partija Nacionalni skup nije uspela da se otrese svog antisemitskog nasleđa uprkos rastućem političkom legitimitetu.

Po dolasku na marš sa predsednikom stranke Džordanom Bardelom, Le Penova je odbacila kritičare i rekla da su ona i članovi stranke „tačno tamo gde treba da budemo“. Ona je pozvala druge političare „da se odmore od raspirivanja političkih kontroverzi“ tokom marša.

Le Pen i drugi zvaničnici krajnje desnice pojavili su se na kraju marša, stotinama metara dalje od članova vlade i drugih zvaničnika koji su predvodili demonstracije.

Born, koja je ćerka jevrejskog preživelog holokausta, tvitovala je da „prisustvo Nacionalnog skupa nikoga ne zavarava“.

Predsednica pariskog regionalnog saveta, Valeri Pekres, bivša konzervativna predsednička kandidatkinja, osudila je „licemerje“, rekavši da su se zvaničnici Nacionalnog skupa kandidovali protiv nje na prošlim izborima „koji su bili očigledno antisemitski ljudi i Marin Le Pen ih nikada nije sankcionisala“.

Od subote, zvaničnici su izbrojali 1.247 antisemitskih dela od 7. oktobra, što je skoro tri puta više nego u celoj 2022, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Nedeljni marš u Parizu izgleda kao najveći skup za osudu antisemitizma u Francuskoj od demonstracija 1990. protiv skrnavljenja jevrejskog groblja.

Francuska je zabranila niz propalestinskih demonstracija, iako su pristalice marširale u nekoliko francuskih gradova proteklih nedelja, uključujući hiljade zahtevajući prekid vatre u Gazi na protestima u Parizu prošle nedelje.