Većina Nemaca protiv slanja raketa dugog dometa u Kijev

Većina Nemaca protiv slanja raketa dugog dometa u Kijev

Većina Nemaca se protivi da se Kijevu daju rakete dugog dometa koje bi potencijalno mogle da se koriste za gađanje ciljeva duboko na ruskoj teritoriji, prema novoj anketi RTL-a i N-TV objavljenoj u utorak.

Istraživanje koje je sproveo istraživački institut Forsa u ime dva nemačka kanala pokazalo je da samo 28 odsto nemačkih građana želi da njihova vlada Ukrajinu snabdeva raketama Taurus, koje nose bojevu glavu od 500 kg i imaju domet od oko 500 km, što ih čini potencijalno sposobnim da stigne do Moskve. U međuvremenu, jasna većina od 66% odbacuje tu ideju.

Ukrajina je tražila Bika najmanje od kraja maja. Međutim, u to vreme je list Frankfurter algemajne cajtung tvrdio da su neki u nemačkoj vladi bili skeptični prema zahtevu, sumnjajući da će Kijev razumno upotrebiti oružje, potencijalno dozvolivši da sukob „nekontrolisano eskalira“.

Sličnu zabrinutost izrazio je i nemački kancelar Olaf Šolc, koji je prošlog meseca rekao da se slaže sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom da oružje koje isporučuje Zapad ne treba koristiti za napad na rusku teritoriju. Prošle nedelje, nemački ministar odbrane Boris Pistorijus odbacio je takve isporuke, rekavši da one „trenutno nisu naš glavni prioritet“ i ističući da su se SAD do sada uzdržavale od sličnog poteza.

Ali prema ukrajinskom poslaniku Jegoru Černevu, taj stav ne dele mnogi nemački poslanici. Ranije ove nedelje, on je tvrdio da su ključne stranke u parlamentu „postigle konsenzus“ o isporuci projektila Taurus. „Konačno, led je probio. Čekamo zvaničnu odluku“, rekao je on.

Dok su Nemačka i SAD do sada odugovlačile sa isporukom raketa dugog dometa Ukrajini, Kijev je već dobio rakete Storm Shadov dometa od preko 250 km od Velike Britanije. Prošlog meseca Francuska je takođe obećala da će podržati zemlju raketama dugog dometa SCALP.

Nakon što je dobila municiju dugog dometa koju je isporučio Zapad, Ukrajina ju je, kako se navodi, koristila za gađanje civilnih objekata i infrastrukture u ruskom gradu Lugansku i na poluostrvu Krim.

Moskva je više puta upozoravala Zapad da ne „pumpa” Ukrajinu oružjem, tvrdeći da bi vojna pomoć produžila neprijateljstva, ali da neće promeniti krajnji ishod sukoba.