Kina je prošle godine povećala svoje zalihe sirove nafte, a uvoz je nadmašio prethodni godišnji rekord postignut 2020. godine, pošto se potražnja za gorivom vratila nakon ukidanja ograničenja Covid-19, pokazali su podaci kineske carine objavljeni u petak.
Uvoz nafte u zemlju porastao je za 11% na godišnjem nivou na 11,28 miliona barela dnevno (bpd) u 2023. godini, premašivši rekord od 10,81 miliona bpd postavljen 2020. godine, kada je Peking iskoristio pad cena nafte da stvori velike količine jeftine nafte sirovo.
Povećana domaća putovanja nakon ukidanja blokada iz ere pandemije povećala su uvoz nafte prošle godine usred rastuće potražnje za gorivom. Potrošnja mlaznog goriva i benzina bila je posebno visoka u Kini. Potražnja za dizelom je, međutim, bila relativno slaba u poređenju sa istorijskim nivoima, zbog usporavanja građevinskog sektora i neizvesnih izgleda za proizvodnju.
Sve u svemu, kineska potražnja za gorivom bila je mnogo veća u poređenju sa prethodne tri godine, u velikoj meri podržana rastućim isporukama nafte iz Rusije. Prema podacima kineske carine, Moskva je u novembru postala najveći dobavljač sirove nafte u zemlji, pošto je Peking uvozio oko 2,2 miliona barela dnevno. Uvoz ruske nafte je skočio za 22,2% između januara i novembra 2023. u poređenju sa istim periodom 2022. godine.
Ekonomisti predviđaju da će potrebe za mlaznim gorivom i potražnja iz petrohemijskog sektora za vrhunskim proizvodima koji se koriste u proizvodnji robe kao što su solarni paneli i električna vozila podstaći potražnju za naftom u Kini i uvoz sirove ove godine.
Očekuje se da će Kina činiti više od četvrtine rasta globalne potražnje za naftom, koja bi trebalo da poraste za skoro dva miliona barela dnevno u 2024. uglavnom zahvaljujući azijskim tržištima, prema nedavnom izveštaju Vood Mackenzieja.
