UN smanjuju apel za globalnu pomoć na 46 milijardi dolara za pomoć od 180 miliona u 2024

UN smanjuju apel za globalnu pomoć na 46 milijardi dolara za pomoć od 180 miliona u 2024

Ujedinjene nacije ciljaju na manji broj ljudi i traže manje novca u svom globalnom humanitarnom pozivu za 2024. koji je pokrenut u ponedeljak dok se bori sa teškom krizom finansiranja.

Šef humanitarne službe UN-a Martin Grifits rekao je na lansiranju da su UN smanjile svoju privlačnost na 46 milijardi dolara, da pomognu 180 miliona ljudi u hrani i drugoj neophodnoj pomoći uprkos eskaliranim potrebama.

Smanjenje je napravljeno nakon što su UN primile nešto više od jedne trećine od 57 milijardi dolara koje su tražile da zadrže 245 miliona ljudi ove godine, „što ovo čini najgorim nedostatkom finansiranja … u godinama“, rekao je Grifits.

Kroz „herojski napor“, 128 miliona ljudi širom sveta primilo je neki oblik pomoći ove godine, ali to znači da 117 miliona ljudi nije, dodao je.

Skoro 300 miliona ljudi ima potrebu za humanitarnom pomoći i zaštitom 2024. godine — cifra koja bi iznosila populaciju cele zemlje koja bi se svrstala kao četvrta najmnogoljudnija nacija, posle Indije, Kine i Sjedinjenih Država.

Griffiths je ukazao na nove sukobe koji se ponovo oživljavaju kao dodatnu potrebu za pomoći, uključujući najnoviji rat Izraela i Hamasa u Gazi, kao i tekući rat Rusije u Ukrajini, borbe između rivalskih vojnih vođa u Sudanu i građanske ratove u Jemenu i Sirija, gde će Svetski program za hranu završiti svoj glavni program pomoći u januaru. On je takođe naveo globalnu klimatsku vanrednu situaciju, epidemije bolesti i „uporne, nejednake ekonomske pritiske“.

Grifits je rekao da ima više raseljenih od početka veka i da skoro svako peto dete živi u sukobu ili beži od sukoba. Rekao je da se 258 miliona ljudi suočava sa „akutnom nesigurnošću hrane ili još gore“, i da je bilo smrtonosnih izbijanja kolere u 29 zemalja.

Napori UN i vlade — uključujući Somaliju, gde su kiše takođe igrale ključnu ulogu u sprečavanju gladi ove godine — pomogli su u pružanju pomoći, ali Grifits je rekao da „teška i zlokobna kriza finansiranja“ znači da je apel UN-a, prvi put od 2010-ih, dobio manje novca u 2023 nego prethodne godine. Oko 38% ciljanih nije dobilo pomoć „koju želimo da pružimo“.

U Avganistanu je 10 miliona ljudi izgubilo pristup pomoći u hrani između maja i novembra, au Mjanmaru je više od pola miliona ljudi ostalo u neadekvatnim životnim uslovima. U Jemenu, više od 80% ljudi kojima je potrebna pomoć nema odgovarajuću vodu i sanitarije, dok je u Nigeriji samo 2% žena koje očekuju usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja dobilo.

Grifits je rekao da su doprinosi donatora apelu UN-a uvek rasli, ali ove godine je „sravnjeno… jer su i potrebe porasle“.

Grifits je prilikom pokretanja poziva u Dohi, u Kataru, rekao da se svetsko telo plaši najgoreg za sledeću godinu i da gleda na „potrebe za spasavanje života kao najveći prioritet“.

On je apelovao, u ime više od 1.900 humanitarnih partnera širom sveta, za 46 milijardi dolara za 2024. i zamolio donatore da „kopaju dublje kako bi u potpunosti finansirali“ apel.