UN će održati hitan sastanak o azerbejdžanskoj blokadi puta od Jermenije do Nagorno-Karabaha

UN će održati hitan sastanak o azerbejdžanskoj blokadi puta od Jermenije do Nagorno-Karabaha

Savet bezbednosti UN zakazao je hitan sastanak u sredu kao odgovor na poziv Jermenije u kojoj se kaže da je region Nagorno-Karabah u susednom Azerbejdžanu, uglavnom naseljen Jermenima, blokiran i da se 120.000 ljudi suočava sa glađu i „punopravnim humanitarna katastrofa“.

Ambasador Jermenije u UN-u Mher Margarjan zatražio je sastanak o teškoj situaciji u Nagorno-Karabahu u pismu ambasadoru Sjedinjenih Država, koje ovog meseca predsedavaju Savetom bezbednosti, piše AP.

Misija SAD pri UN saopštila je u ponedeljak da će se hitan sastanak održati u sredu popodne.

U svom pismu ambasadorki Lindi Tomas-Grinfild, Margarjan je rekao da je potpuna blokada Azerbejdžana od 15. jula Lačinskog koridora – jedinog puta koji povezuje Nagorno-Karabah sa Jermenijom – dovela do ozbiljne nestašice hrane, lekova i goriva.

„Namerno stvaranje nepodnošljivih uslova za život stanovništva nije ništa drugo do čin masovnog zločina usmerenog na autohtone narode Nagorno-Karabaha i primoravajući ih da napuste svoju domovinu“, rekao je on, ističući da to predstavlja „egzistencijalnu pretnju za njih. ”

Margarjan je zatražio od Saveta bezbednosti, koji je zadužen za osiguranje međunarodnog mira i bezbednosti, „da spreči masovne zločine, uključujući ratne zločine, etničko čišćenje, zločine protiv čovečnosti i genocid“.

Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih jermenskih snaga uz podršku jermenske vojske u separatističkim borbama koje su okončane 1994. Jermenske snage su takođe preuzele kontrolu nad značajnom teritorijom oko azerbejdžanskog regiona.

Azerbejdžan je povratio kontrolu nad okolnom teritorijom u šestonedeljnom ratu sa Jermenijom 2020. Primirjem uz posredovanje Rusije kojim je okončan rat glavni grad regiona Stepanakert je povezan sa Jermenijom samo koridorom Lačin, duž kojeg su trebalo da ruske mirovne snage da bi se obezbedilo slobodno kretanje.

Margarjan je optužio Azerbejdžan za kršenje primirja uz posredovanje Rusije i međunarodnog humanitarnog prava, kao i naloga Međunarodnog suda pravde u februaru i julu. Najviši sud UN-a je u svojim naredbama naveo da Azerbejdžan treba da „preduzme sve mere da obezbedi nesmetano kretanje ljudi, vozila i tereta duž Lačinskog koridora u oba direktora“, rekao je jermenski ambasador.

Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana optužilo je Jermeniju za kršenje njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta i za krijumčarenje oružja u Nagorno-Karabah.

Prošle nedelje, bivši glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda upozorio je da Azerbejdžan priprema genocid nad etničkim Jermenima u svom regionu Nagorno-Karabaha i pozvao Savet bezbednosti da to pitanje iznese pred međunarodni tribunal.

Luis Moreno Okampo je u izveštaju koji je zatražila grupa Jermena, uključujući predsednika zemlje, rekao da kao rezultat blokade „postoji razumna osnova da se veruje da je počinjen genocid“.

On je rekao da konvencija Ujedinjenih nacija definiše genocid kao „namerno nanošenje grupnim uslovima života koji su sračunati da dovedu do njegovog fizičkog uništenja“.