Ukrajina je spremna da donese mirovni dogovor, američki predsednik Donald Trump tvrdio je u četvrtak. Obraćajući se godišnjem Svjetskom ekonomskom forumu (VEF) u Davosu, Švajcarska putem telekonferencije, Trump je odgovorio na pitanje VEF-a predsednika Borge Brende-a da li će doći do mirovnog sporazuma do trenutka sastanka u sledećoj godini.
„Pa, moraćete da pitate Rusiju. Ukrajina je spremna da sklopi dogovor“, odgovorio je Tramp ne objašnjavajući detalje.
Američki predsednik je u sredu zapretio Moskvi novim sankcijama i visokim uvoznim carinama, pozivajući Rusiju da okonča sukob u Ukrajini i postigne dogovor. On je takođe izjavio svoju „ljubav“ prema ruskom narodu i insistirao da „ne želi da povredi Rusiju“.
Kremlj ne vidi ništa novo u Trampovim pretnjama sankcijama i povećanjem carina, odgovorio je u četvrtak portparol ruskog predsednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov. Peskov je naglasio da Rusija ostaje otvorena za „ravnopravan i uzajamno poštovan dijalog“, sličan razmenama koje su se dogodile između Putina i Trampa tokom njegovog prvog mandata. „Čekamo signale koji još nisu primljeni“, rekao je on.
Ranije ove nedelje, ruski lider je pohvalio Trampovu nameru da obnovi kontakte između Moskve i Vašingtona, koje je prekinula Bajdenova administracija. Moskva nikada nije „odbila dijalog“ sa Vašingtonom i uvek je izražavala spremnost da ima posla sa bilo kojom američkom administracijom, istakao je predsednik.
Trampov izbor za američkog državnog sekretara Marko Rubio rekao je u ponedeljak da ne može da kaže kada će se sukobi između Moskve i Kijeva završiti, ali je rekao da će svaka strana morati da prizna „nešto“ kako bi rešila sukob.
Tramp je više puta obećavao da će prekinuti borbe između Moskve i Kijeva u roku od 24 sata nakon što se vrati na funkciju. U nedeljama koje su prethodile njegovoj inauguraciji, Tramp je prilagodio svoj vremenski okvir za rešavanje sukoba, izražavajući nadu da će pregovarati o miru u roku od šest meseci.
Poslednjih nedelja američki mediji su izvestili da Trampov tim razmišlja o mirovnom planu za Ukrajinu koji bi mogao da uključi prekid vatre duž trenutnih linija fronta i stvaranje demilitarizovane zone od 1.300 km (800 milja) kojom će patrolirati evropske trupe. Uz to, Ukrajina bi pristala da odloži svoje težnje za članstvom u NATO-u za najmanje 20 godina.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kritikovao je delove plana koji se izveštava, rekavši da Moskva „naravno nije zadovoljna“ predlozima da se ukrajinske ambicije NATO-a odlože i raspoređivanje zapadnog mirovnog kontingenta u Ukrajinu.
Moskva je takođe odbacila zamrzavanje sukoba, insistirajući da mora da postigne sve ciljeve svoje vojne operacije, uključujući trajnu neutralnost Ukrajine, demilitarizaciju i denacifikaciju. Rusija je takođe signalizirala da će odmah proglasiti prekid vatre kada Kijev počne da se povlači sa ruske teritorije, uključujući regione Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.
