U zapadnoj Africi pogođenoj državnim udarom, regionalni lideri priznaju mali napredak u njihovom nastojanju za demokratiju

U zapadnoj Africi pogođenoj državnim udarom, regionalni lideri priznaju mali napredak u njihovom nastojanju za demokratiju

U ponovnom zalaganju za poštovanje demokratije u zapadnoj Africi pogođenoj državnim udarom, lideri iz celog regiona započeli su u nedelju ključni sastanak u Nigeriji i prvi put priznali da njihovi napori da zaustave plimu državni udari su do sada imali malo uspeha.

Regionalni blok od 15 zemalja, ECOVAS, bezuspešno je pokušao da povrati političku stabilnost širom Zapadne i Centralne Afrike, koja je zabeležila osam vojnih preuzimanja vlasti od 2020. godine, uključujući Niger i Gabon. Proteklog meseca, vlade Sijera Leonea i Gvineje Bisao su takođe opisivale političke krize kao pokušaje državnog udara.

Uprkos sankcijama i drugim merama ECOVAS-a, hunta u Nigeru je konsolidovala svoju vlast, dok su vojne vlade Malija i Burkine Faso prestale da sarađuju sa blokom na prelasku svojih zemalja na civilnu vlast, rekao je predsednik komisije ECOVAS Omar Alieu Tourai 64. redovno zasedanje bloka u Abudži, glavnom gradu Nigerije.

„Posle trenutka napretka… primetili smo skoro pauzu u primeni dogovorenog rasporeda tranzicije već neko vreme“, rekao je Tourai.

Blok će nastaviti da se „suprotstavlja neustavnoj promeni vlade“ u Nigeru uprkos neuspesima, rekao je nigerijski predsednik Bola Tinubu, koji je ove godine izabran za lidera bloka.

„Odbijamo da nas odvrate od praćenja kolektivnih težnji i plemenitog puta za ECOVAS“, rekao je Tinubu. „Demokratija mora da pobedi ako se borimo za nju, a mi ćemo se sigurno boriti za demokratiju.

Pod njegovim rukovodstvom, regionalni blok je uveo do sada najstrože putne i ekonomske sankcije protiv Nigera nakon što su elitni vojnici svrgli i pritvorili predsednika Mohameda Bazuma u ​​julu. Tinubu je rekao da bi to poslalo snažnu poruku drugim nacijama.

Ali umesto da odvrate vojnike koji su preuzeli vlast u Nigeru i drugde, čini se da su ih sankcije ohrabrile, kažu analitičari.

Nigerska hunta je uspostavila prelaznu vladu koja bi mogla da ostane na vlasti do tri godine i sve više traži legitimitet negde drugde. Ona je sklopila savez sa Burkinom Faso i Malijem i okrenula se Rusiji za vojno partnerstvo nakon prekida veza sa evropskim zemljama, posebno sa Francuskom.

Hunta u Nigeru je takođe držala Bazuma u ​​kućnom pritvoru, uprkos međunarodnom pritisku.

„Stroge regionalne i međunarodne sankcije Nigeru (i ranije drugim huntama) ohrabrile su hunte da dalje centralizuju kontrolu i ujedine se protiv ECOVAS-a i zapadnih podržavalaca kao što su Francuska i EU“, rekao je Karim Manuel, analitičar za Bliski istok i Afrika sa obaveštajnom jedinicom Economist. „U suštini, sankcije su, kao što se i očekivalo, imale suprotan efekat… naročito zbog snažne javne podrške državnim udarima“, dodao je Manuel.

Kako je počeo sastanak ECOVAS-a, hunta u Nigeru je preko Ks, ranije poznatog kao Tviter, rekla da neće promeniti svoj stav, iako nije pominjala sastanak ili blok. „Nećemo odustati. Nećemo praviti kompromise. Nećemo izdati i pobedićemo“, napisala je hunta bez daljih detalja

Sastanku u Abudži prisustvovali su najviši zvaničnici Bazumove svrgnute vlade. Do danas, blok nastavlja da razvoj u Nigeru naziva „pokušajem državnog udara“.

Tinubu je takođe podsetio zapadnoafričke lidere da opravdaju očekivanja svojih građana, ističući da je region takođe suočen sa izazovima „demokratske konsolidacije, ekonomskih poteškoća, klimatskih promena, kriza razmene i nesigurnosti hrane“.

„Pružanje dobrog upravljanja nije samo osnovna obaveza; to je takođe put za rešavanje zabrinutosti naših građana“, rekao je nigerijski lider.