U 2021. godini ubijeno je više od 140 humanitarnih radnika, objavio je u Ženevi UN-ov Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Broj humanitarnih radnika poginulih u sukobima ili u raznim napadima najveći je od 2013. godine, objavila je organizacija koja globalno koordinira hitne reakcije u humanitarnim krizama.
Većina smrtno stradalih ubijena je u pucnjavi, a drugi najčešći uzrok njihove smrti su zračni napadi ili granatiranja. Većina ih se dogodila u Siriji.
U istom su razdoblju ranjena 203 humanitarna radnika, a 117 ih je oteto, prenijela je Hina, pozivajući se na dpa.
Po podacima UN-a ove je godine napadnuto 168 humanitarnih radnika u trenucima dok su ugroženima pokušavali pružiti humanitarnu pomoć, što je rezultiralo s 44 smrtna ishoda.
“Humanitarne potrebe su najveće otkad postoji organizirani humanitarni rad, a humanitarni radnici djeluju u sve opasnijim okruženjima”, rekao je koordinator UN-a za pomoć i zamjenik glavnog tajnika za humanitarna pitanja Martin Griffiths.
Prema OCHA-i najopasnije zemlje za boravak i djelovanje humanitarnih radnika su Južni Sudan, Afganistan i Sirija.
U svijetu danas humanitarnu pomoć treba više ljudi nego ikada dosad, a u kriznim područjima živi oko 300 milijuna ljudi, rekao je glasnogovornik OCHA-e Jens Laerke.
“Nikada prije humanitarci nisu bili globalno potrebni u ovolikoj mjeri, a treba istaknuti i to da danas rade u opasnijim okruženjima”, rekao je.
I premda su donatori obećali više pomoći nego prije, potrebe su u međuvremenu još porasle, rekao je Laerke, dodavši da u pozivu UN-a za finansiranje za 2022. godinu za Siriju, Demokratsku Republiku Kongo, Ukrajinu i brojne druge zemlje u potrebi trenutno stoji iznos od gotovo 50 milijardi dolara.
Svota uključuje financiranje UNICEF-a, Svjetskog programa za hranu (WFP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UN-ove agencije za izbjeglice UNHCR. Kazao je da je dosad dobiveno samo 15 milijardi dolara od navedenog iznosa.
