Turska centralna banka podigla je kamatnu stopu na 42,5% kako bi se borila protiv visoke inflacije

Turska centralna banka podigla je kamatnu stopu na 42,5% kako bi se borila protiv visoke inflacije

Turska centralna banka podigla je u četvrtak svoju ključnu kamatnu stopu za 2,5 procentnih poena u sklopu borbe protiv visoke inflacije zbog koje su mnoga domaćinstva nesposobna da priušte kiriju i osnovne potrepštine.

Odbor za monetarnu politiku banke podigao je ključnu stopu na 42,5%, što je sedmo uzastopno povećanje stope kako bi se obuzdala inflacija, koja je prošlog meseca porasla na 61,98%.

Istovremeno, turska centralna banka je jasno stavila do znanja da bi povećanje stope, koje je dovelo do povećanja troškova zaduživanja sa 8,5% na sadašnjih 42,5%, moglo uskoro da se završi.

„Komitet planira da okonča ciklus zaoštravanja monetarne politike što je pre moguće, koji će ostati zategnut onoliko dugo koliko je potrebno da bi se obezbedila održiva stabilnost cena“, navodi se u saopštenju.

Serija povećanja stopa usledila je nakon što je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan — zagovornik smanjenja kamatnih stopa u cilju borbe protiv inflacije — preokrenuo kurs i imenovao novi ekonomski tim nakon reizbora u maju.

Pre toga, Erdogan je otpustio guvernere centralnih banaka koji su se opirali njegovoj politici smanjenja kamatnih stopa, što je dovelo do vrtoglavog skoka cena i izazvalo valutnu krizu.

Istovremeno, centralne banke širom sveta naglo su podigle kamatne stope kako bi obuzdale porast potrošačkih cena povezan sa oporavkom od pandemije COVID-19 i sveobuhvatnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine.

Upravni odbor Evropske centralne banke ranije je odlučio da ostavi nepromenjene tri ključne stope, koje su poslednjih meseci u stalnom porastu na pozadini ekonomske krize u evrozoni.

Visoke kamate povećavaju troškove kredita za domaćinstva i preduzeća. Ovo bi trebalo da podstakne ljude da troše manje i cene bi trebalo da padaju.

Istovremeno, takva politika može uticati na privredni rast, a ovaj trend se već primećuje u evrozoni. Ovo dolazi usred usporavanja globalne proizvodnje koje posebno teško pogađa Nemačku, najveću evropsku ekonomiju.