Toplotni talas u južnoj Evropi, zdravstvena upozorenja za stanovnike i turiste

Toplotni talas u južnoj Evropi, zdravstvena upozorenja za stanovnike i turiste

Italijanski zdravstveni zvaničnici pojačali su u ponedeljak upozorenja o vrućini, pošto je južna Evropa počela brutalno vruću nedelju sa očekivanim temperaturama do 40 stepeni Celzijusa – ili 104 stepena Farenhajta – na kontinentu koji već cvrči pod suncem i preopterećen turistima.

Zemlje sa granicama na Sredozemnom moru nisu bile same u patnji. Vlasti u Severnoj Makedoniji produžile su upozorenje na toplotu za narednih 10 dana sa predviđenim temperaturama koje prelaze 43 C (109 F), dok je Kosovo takođe izdalo upozorenje o vrućini.

„Nikad u životu nisam doživeo ovakvu vrućinu u Prištini“, rekao je Artan Kelani, 22-godišnji student, u glavnom gradu Kosova, gde je u ponedeljak dostigla 34,4 C (94 F) i očekivalo se da će od srede postati još vruće .

Italijansko ministarstvo zdravlja pozvalo je regione da pojačaju usluge kućnog poziva kako stariji ljudi ne bi morali da izlaze ako im je potrebna medicinska nega i da uspostave namenske toplotne stanice u bolnicama za lečenje hitnih slučajeva. Rim se u utorak spremao za temperaturu do 42 C – 107 F.

Kancelarija civilne zaštite italijanske prestonice, volonteri i zvaničnici lokalne kompanije za vodu planiraju da budu na 28 lokacija, uključujući drevni Koloseum i pijace na otvorenom, da vode stanovnike i turiste do fontana i da distribuiraju flaširanu vodu.

Gradska vlast je saopštila da bi prolazak volontera kroz grad pomogao da se ubrza dolazak medicinske pomoći za ljude koji izgleda da pate od vrućine.

Krivac je anticiklon visokog pritiska nazvan Cerberus po višeglavom psu u grčkoj mitologiji koji čuva kapije podzemnog sveta. Očekuje se da će treći toplotni talas u Evropi za mesec dana pogoditi veći deo mediteranskog regiona i potrajati do srede.

„Mehur vrućeg vazduha koji se naduvao nad južnom Evropom pretvorio je Italiju i okolne zemlje u džinovsku peć za pice“, rekla je Hana Klok, klimatolog i fizički geograf sa Univerziteta u Redingu. „Vrući vazduh koji je gurnuo iz Afrike sada ostaje na mestu, sa ustaljenim uslovima visokog pritiska što znači da toplota u toplom moru, kopnu i vazduhu nastavlja da se stvara.

Živa je u Rimu dostigla 39 C (102 F) do 15 časova. u ponedeljak popodne. Prekidi električne energije pogađali su delove grada dok su električne mreže prskale zbog velike potražnje klima uređaja.

Dok je vrućina italijanske prestonice bila teška za turiste koji su šetali kaldrmisanim ulicama, radnici turističke industrije su se znojili.

Princ Mek, koji je iz Liberije, bio je hidriran dok je prodavao karte za autobuse otvorenog tipa u blizini trga Venecija u centru Rima. „Popio sam oko šest ovih (boca vode) od jutros, i još ću piti još“, rekao je u podne.

Ministarstvo zdravlja izdalo je 10 preporuka za zaštitu starijih osoba, ugroženih ljudi i kućnih ljubimaca od vrućine. Smernice su uključivale boravak u zatvorenom prostoru i izbegavanje napornog vežbanja tokom najtoplijih sati u danu i pijenje najmanje 1,5 litara (skoro pola galona) vode dnevno.

Lokalne poznate ličnosti otišle su na državnu RAI televiziju da naglas pročitaju preporuke i prenesu poruku.

Osim Rima, u nekoliko drugih gradova, posebno na južnim ostrvima Siciliji i Sardiniji, očekuje se da će u utorak temperatura dostići 40 stepeni Celzijusa (104 F).

I životinje su bile pod stresom. Italijanski farmski lobi Coldiretti primetio je da krave proizvode oko 10% manje mleka zbog vrućine.

Španska meteorološka agencija Aemet saopštila je da će toplotni talas ove nedelje „uticati na veliki deo zemalja koje se graniče sa Mediteranom“. Predviđeno je da će temperature u nekim južnim oblastima Španije premašiti 42 C (107 F) pre nego što padnu u nekom trenutku u sredu.

Portparol Aemeta Ruben del Kampo rekao je da bi, pošto Cerberus gura vrelu masu vazduha iz Afrike ka Evropi, vrućina i veoma suv vazduh prouzrokovali da rizik od šumskih požara naglo poraste.

Požar koji je izbio u subotu na španskim Kanarskim ostrvima nastavio je da izmiče kontroli u ponedeljak, iako su vlasti saopštile da slabiji vetar i niže temperature u toj oblasti pomažu vatrogascima da se bore protiv njega. U požaru na ostrvu La Palma od ponedeljka je izgorelo oko 4.600 hektara (11.300 hektara) uglavnom drvenaste brdske zemlje i oko 20 kuća i zgrada.

Više od 4.000 stanovnika evakuisano je iz svojih domova u subotu, ali im je dozvoljen povratak u nedelju kasno.

Grčka je u ponedeljak dobila kratak predah od vrućine, a radno vreme antičkog Akropolja i drugih lokacija se vratilo u normalu. Ali dva šumska požara ugrozila su domove u oblastima izvan Atine, gde su vetrovi brzine do 70 kilometara na sat (45 milja na sat) otežavali obuzdavanje plamena.

Većina južne Grčke, uključujući veću Atinu, bila je na povišenom nivou uzbune zbog opasnosti od požara, dok se od četvrtka očekuju ekstremnije temperature.