Restrikcije pandemije smanjuju nasilje ISIS-a

Restrikcije pandemije smanjuju nasilje ISIS-a

Mere zaključavanja koje su imale za cilj usporavanje širenja COVID-19 imale su nenamernu korist od ograničavanja nasilja pobunjeničke grupe ISIS, prema novoj studiji koju je vodila politikolog sa Jejla Davn Brancati.

Studija, objavljena 30. januara u časopisu American Political Science Reviev, otkrila je da su policijski čas i zabrane putovanja uvedene u cilju zaštite javnog zdravlja u Iraku, Siriji i Egiptu značajno povezane sa smanjenjem napada ISIS-a, posebno u urbanim sredinama. područja i lokacije van baze operacija militantne organizacije.

„Iako su lideri ISIS-a obećali da će pojačati napade tokom pandemije, naša analiza je pokazala da su mere pandemije verovatno smanjile napade grupe iscrpljivanjem njenih finansijskih resursa, smanjenjem civilnih ciljeva visoke vrednosti i logističkim otežavanjem ISIS-a da izvrši napade od strane smanjujući njenu pokrivenost“, rekao je Brancati, viši predavač na Katedri za političke nauke na Jejlskom fakultetu umetnosti i nauka.

„Naši nalazi pružaju važan uvid u efekte mera javnog zdravlja na nasilje od strane nedržavnih aktera kao što su ISIS, Al-Kaida i Boko Haram, kao i opštu efikasnost policijskog časa i ograničenja putovanja kao alata za borbu protiv pobunjenika.

U ispitivanju efekata mera zaključavanja na nasilje od strane nedržavnih aktera, Brancati — zajedno sa koautorima Johannom Birnir sa Univerziteta Merilend-Koledž Park i Kutaiba Idlbi iz Atlantskog saveta — fokusirao se na ISIS zbog eksplicitnog obećanja grupe da ubrza nasilje tokom pandemije i zato što je zbog velikih finansijskih rezervi, ruralne baze i preferencije ciljanja na vladine objekte u odnosu na civile čini manje ranjivom na efekte policijskog časa i ograničenja putovanja.

Istraživači su analizirali podatke o više od 1.500 nasilnih događaja koje je pokrenula ISIS u Iraku, Siriji i Egiptu – zemljama u kojima grupa pokreće većinu svojih napada – prikupljene od strane Projekta podataka o lokaciji oružanog sukoba i podacima o događajima koji pokriva period od 78 nedelja između decembra. 31. 2018. i 28. juna 2020. godine.

U martu 2020. u sve tri zemlje uvedeni su policijski čas i zabrana putovanja u vezi sa pandemijom i bili su na snazi tri do četiri meseca. Istraživači su takođe mapirali broj i lokaciju napada ISIS-a unutar i širom iračkih provincija koristeći geografski informacioni sistem (GIS).

Mere javnog zdravlja značajno su smanjile nasilje, posebno u gradovima i područjima van ruralnih baza militantne grupe, pokazala je studija. Na primer, broj nasilnih događaja bio je oko 30% manji u Iraku i 15% manji u Siriji kada je u ovim zemljama bio na snazi policijski čas u vezi sa COVID-19.

Istraživači su otkrili da što je veća populacija u provinciji, to je policijski čas efikasniji u smanjenju nasilja. Na primer, broj nasilnih događaja koje je pokrenula ISIS u provinciji Bagdad, koja ima 8,1 milion stanovnika, bio je 11% manji kada je bio policijski čas. Nije bilo promene u iračkom gubernatu Nadžaf (centar muslimanskog hodočašća, nadmašio ga samo Meka i Medina), koji ima 1,5 miliona stanovnika.

Na osnovu intervjua sa vladinim zvaničnicima, vojnim vođama, stručnjacima za politiku i stanovnicima mesta obuhvaćenih studijom, istraživači su zaključili da su policijski čas i ograničenja putovanja smanjili broj civilnih ciljeva visoke vrednosti i otežali kretanje militantima ISIS-a o tome da se ne primeti.

Iako postoje dokazi da su mere javnog zdravlja takođe opterećivale finansijska sredstva grupe – na primer, ograničavajući njenu sposobnost da prikuplja novac od lokalnog stanovništva ili vodi svoje komercijalne poslove – finansijske rezerve grupe, koje prema većini procena iznose stotine miliona dolara , verovatno mu je omogućilo da nastavi da finansira svoje ćelije, zaključili su istraživači.

S obzirom na to da su mere pandemije omele sposobnost ISIS-a da pokrene nasilje, one verovatno imaju slične ili veće efekte na druge nasilne nedržavne organizacije, rekli su istraživači.

„Većini nedržavnih aktera nedostaju finansijska sredstva ISIS-a, teže ciljaju na civile i deluju u urbanim područjima, što sugeriše da bi bili ranjiviji na efekte mera izolacije od ISIS-a“, rekao je Brankati. „Ovo ne sugeriše da su mere zaključavanja magični metak u borbi protiv pobunjenika jer imaju teške nuspojave po društvo, posebno u zemljama u razvoju gde militantne grupe deluju.