Švedska policija otkriva posledice akrobacija sa spaljivanjem Kurana

Švedska policija otkriva posledice akrobacija sa spaljivanjem Kurana

Švedska, kao i Danska i Holandija, sada su na vrhu liste prioriteta nekoliko terorističkih grupa, upozorava Magnus Sjoberg, šef odeljenja za borbu protiv terorizma u bezbednosnoj policiji te zemlje. Visok nivo pretnje u tri nacije povezan je sa nizom vratolomija sa spaljivanjem Kurana, objasnio je zvaničnik.

Govoreći za švedsku novinsku agenciju TT u sredu, Sjoberg je otkrio da su bezbednosne službe videle komunikacije unutar nekoliko terorističkih organizacija u vezi sa tri evropske države, dodajući da je pretnja sada postala „opipljivija. ”

Međutim, primetio je da iako je švedska policija poslednjih godina značajno unapredila svoju ekspertizu u borbi protiv terorizma, „niko od nas ne može da garantuje da neće biti napada. ”

Kako prenosi švedski Ekspresen, bomba je bačena na ulaz švedske ambasade u Bejrutu u Libanu tokom noći. Kako se navodi, uređaj nije eksplodirao.

List, pozivajući se na izvore lokalne policije, tvrdi da je pokušaj napada povezan sa najnovijim nizom vratolomija sa spaljivanjem Kurana u Švedskoj.

Švedski ministar spoljnih poslova Tobijas Bilstrom napisao je na Tviteru da je „bila čista sreća što niko nije povređen. ”

Tek krajem jula, par hrišćanskih imigranata iz Iraka gazilo je kopiju Kur’ana i zapalilo neke od stranica ispred zgrade švedskog parlamenta.

Par je ranije dva puta izveo slične kontroverzne nastupe.

Najnoviji trik je izazvao negodovanje brojnih nacija sa muslimanskom većinom, pri čemu je Irak izbacio švedskog ambasadora i povukao svog predstavnika iz Stokholma. Nekoliko drugih pozvalo je i švedske ambasadore u znak protesta.

Komentarišući proteste zbog spaljivanja Kurana u Švedskoj, premijer Ulf Kristersson je u julu upozorio da su ovi akti rezultirali „najozbiljnijom bezbednosnom politikom“ za zemlju „od Drugog svetskog rata“. ”

Zvaničnik je takođe izrazio zabrinutost zbog naizgled beskrajnog niza prijava za slične vratolomije policiji, koje vlasti mogu da odbiju samo pod određenim okolnostima po zakonu.