Suočena sa sezonom požara bez presedana, Kanada se suočava sa logističkim izazovom

Suočena sa sezonom požara bez presedana, Kanada se suočava sa logističkim izazovom

Veći i snažniji šumski požari nego ikada spalili su milione hektara kanadskih šuma i raselili desetine hiljada stanovnika. Sa toliko požara koji su van kontrole i nema olakšanja na vidiku, nacija se suočava sa logističkom noćnom morom.

Nakon ranog početka, to je na putu da bude najgora sezona požara u istoriji jer se predviđa da će se vrući i suvi uslovi nastaviti do avgusta.

„Distribucija požara od obale do obale ove godine je neobična“, rekao je Majkl Norton, zvaničnik kanadskog ministarstva prirodnih resursa. „U ovo doba godine požari se obično javljaju samo na jednoj strani zemlje, najčešće na Zapadu.

Ali u poslednjih mesec dana požari su izbili u skoro svim provincijama širom Kanade.

Kao posledica toga, Kanada je morala da žonglira resursima i poziva pojačanja iz inostranstva, uključujući više od 1.000 vatrogasaca iz Australije, Sjedinjenih Država, Meksika, Novog Zelanda, Južne Afrike, Francuske, Španije i Portugala.

Kako je organizovana borba za ukroćenje požara?

Svaka od 10 kanadskih provincija je odgovorna za upravljanje šumskim požarima, uz pomoć Kanadskog međuagencijskog centra za šumske požare. Alberta, Nova Škotska i Kvebek su takođe zatražili od Otave da pošalje vojsku.

Pored toga, 1.000 novih vatrogasaca se obučava za angažovanje ovog leta, a vojne sposobnosti za gašenje požara se proširuju.

Oni se suočavaju sa teškim zadatkom: „Kada gori veliki požar, nemoguće je da vatrogasci izvrše direktan napad“, objašnjava Mark-Andre Parisien, specijalista za upravljanje rizikom od požara.

A onda „slanje vodenih bombardera da ugase plamen visine 30 metara je kao pljuvanje na logorsku vatru, neefikasno je“, rekao je on.

Jedno rešenje je korišćenje kontrolisanih opekotina da se zaustavi požar koji napreduje, ali sa velikim požarima, „samo velika kiša“ će ih ugasiti.

Koji su logistički izazovi?

Kvebek se posebno mučio da se bori sa svim požarima koji su gorjeli u pokrajini odjednom, zbog nedostatka resursa.

„Sa sadašnjim rukama možemo da se borimo sa oko 40 požara istovremeno, ali gori 150 požara“, rekao je premijer Kvebeka Fransoa Lego na konferenciji za novinare ove nedelje.

Fokus je bio na pokušaju da se spasu životi i uglavnom urbana imanja koja su ugrožena.

Kanada ima zastarelu flotu od 55 vodenih bombardera. „Ali sve je teže održavati ih zbog starosti ove flote“, koja je sada stara 50 godina, rekao je Džon Grejdek, šef programa za upravljanje vazduhoplovstvom Univerziteta Mekgil.

S obzirom na to da je polovina flote u lošem stanju, i sa ekstremnijim vremenskim prilikama koje se očekuju u godinama koje dolaze, hitno je potrebno još 75 vodenih bombardera, ocenio je on.

Kako se pripremate za novu normalu?

U tipičnoj godini, oko 7.500 šumskih požara spali više od 2,5 miliona hektara šuma u ​​Kanadi. Do sada su ove godine 2.293 požara izgorela na više od 3,8 miliona hektara.

Predviđa se da će se količina spaljenih šumskih površina udvostručiti do 2050. godine.

Istraživač šumskih požara Jan Bulandžer je primetio: „za svaki stepen povećanja temperature u borealnoj šumi očekujte da će se veličina požara utrostručiti“.

Kanada se zagreva brže od ostatka planete, kažu klimatolozi. Ovaj maj je bio jedan od najtoplijih u istoriji. A istočna Kanada je u junu zagrejala pod ranim toplotnim talasom.

Premijer Džastin Trudo je priznao: „Naši resursi su rastegnuti.

„Nema sumnje da ćemo u narednim godinama morati ozbiljno da razmislimo o tome kako da se opremimo da se nosimo sa ovom novom realnošću. Suočavaćemo se sa sve više i više ekstremnih vremenskih prilika“, rekao je on.

Ministar za vanredne situacije Bil Bler rekao je da Kanada želi da nabavi dodatnu opremu i vodene bombardere.

Parlament takođe razmatra povećanje poreskih olakšica za dobrovoljne vatrogasce kako bi ih privuklo više da se pridruže njihovim redovima. Procenjuje se da je potrebno još 15.000.

Mnogi stručnjaci su takođe pozvali na ažuriranje građevinskih propisa za seosku izgradnju – na primer, zahtevajući krovove otporne na vatru na vikendicama – pa čak i na sadnju manje zapaljivih stabala.

„Potrebno je da imate tampon zonu između šumovitog područja i vašeg grada. I tako, ako požar počne da besni, ponestaće mu goriva dok stigne do vašeg prednjeg trema“, rekao je klimatolog Dejv Filips.

Otava takođe koristi domorodačko znanje i praksu koja se koristi u borbi protiv šumskih požara milenijumima.