Smrtnost dece i tinejdžera u SAD beleži najveći porast

Smrtnost dece i tinejdžera u SAD beleži najveći porast

Stope smrtnosti dece i adolescenata u Sjedinjenim Državama porasle su za 20 odsto između 2019. i 2021. godine, što je najveći porast u poslednjih 50 godina, navodi se u uvodniku objavljenom u ponedeljak u časopisu Američkog medicinskog udruženja. Ova povećanja prate decenije napretka u smanjenju stope smrtnosti od dečijih bolesti. Alarmantni skok u pedijatrijskoj smrtnosti prvenstveno je posledica smrti od ubistava, slučajnog predoziranja drogom, nesreća sa motornim vozilima i samoubistava među osobama od 10 do 19 godina.

Novo istraživanje zasnovano je na detaljnom ispitivanju podataka iz matične knjige umrlih iz centara za kontrolu i prevenciju bolesti. Analiza je otkrila da je stopa smrtnosti Amerikanaca starosti od 1 do 19 godina porasla za 11% između 2019. i 2020. i dodatnih 8% između 2020. i 2021.

„Ovo nisam video u svojoj karijeri“, rekao je glavni autor Steven Voolf, MD, direktor emeritus Centra za društvo i zdravlje na Univerzitetu Virginia Commonvealth.

„Decenijama, ukupna stopa smrtnosti među decom u SAD stalno je opadala, zahvaljujući napretku u prevenciji i lečenju bolesti kao što su prevremeni porođaji, pedijatrijski rak i urođene mane. Sada vidimo dramatičan preokret ove putanje, što znači da su naša deca sada manja je verovatnoća da će dostići punoletstvo. Ovo je crveno trepćuće svetlo. Moramo da razumemo uzroke i da ih odmah rešimo kako bismo zaštitili našu decu.“

Nedavni porast „smrtnosti od svih uzroka“, mera svih smrtnih slučajeva kod dece i tinejdžera, u velikoj meri je vođen porastom određenih smrtnih slučajeva povezanih sa povredama, koji su počeli mnogo pre pandemije COVID-19. Na primer, istraživači su otkrili da su stope samoubistava u dobi od 10-19 godina počele da rastu 2007. i da su porasle za 70% do 2019. Stope ubistava su počele da rastu 2013. i da su porasle za 33% do 2019. Broj smrtnih slučajeva od predoziranja počeo je da raste 2019. , a smrtni slučajevi u saobraćajnim nesrećama dramatično su skočili u učestalosti 2020. i 2021. godine.

„Sada smo dostigli prekretnicu u kojoj je broj smrtnih slučajeva povezanih sa povredama toliko visok da nadoknađuje mnoge od uspeha koje smo postigli u lečenju drugih bolesti“, rekla je Elizabeth Volf, MD, docent na Odseku pedijatrije na Medicinskom fakultetu VCU i pedijatar u Dečjoj bolnici u Ričmondu na VCU.

Pored Vulfa i Volfa, koautor studije su Frederik Rivara, MD, profesor pedijatrije na Univerzitetu u Vašingtonu i Istraživačkom institutu za decu u Sijetlu i priznati stručnjak za prevenciju pedijatrijskih povreda.

Dok su smrtni slučajevi od COVID-19 doprineli nedavnom povećanju smrtnosti dece, njegov uticaj je bio zasjenjen porastom smrtnih slučajeva od povreda, prema podacima. U 2020. godini, stopa smrtnosti od COVID-19 među decom i adolescentima iznosila je 0,24 smrtnih slučajeva na 100.000, dok je samo povećanje broja umrlih od povreda bilo skoro 12 puta veće.

„Veliki deo ovih smrti uključuje vatreno oružje, metod koji tinejdžeri najčešće koriste da umru od samoubistva ili počine ubistva. Povećano je vlasništvo vatrenog oružja, oružje je dostupnije mladim ljudima, a oružje je smrtonosnije“, rekao je Voolf, a. profesor na Katedri za porodičnu medicinu i zdravlje stanovništva na Medicinskom fakultetu VCU.

„Masovne pucnjave u školama dobijaju veliku pažnju na nacionalnom nivou, ali ono što doprinosi mnogo većem broju poginulih su pucnjavi dece, jedno po jedno, o kojima slušamo u našim lokalnim noćnim vestima.

Još jedan glavni pokretač ovih trendova je pogoršana kriza mentalnog zdravlja koja pogađa mlade ljude, rekao je Volf.

„Postoji ozbiljan nedostatak zdravstvenih radnika koji brinu o deci i adolescentima, posebno u ruralnim područjima“, rekla je ona. „Procenjuje se da samo polovina dece sa mentalnim zdravstvenim stanjem koje se može lečiti ima pristup stručnjaku za mentalno zdravlje.

Iako pandemija nije pokrenula ove trendove, možda je dolila ulje na vatru, rekli su istraživači.

„Djeca i tinejdžeri su pogođeni pandemijom na toliko indirektnih načina, bilo zbog smrti negovatelja ili produženog zatvaranja škola“, rekao je Volf. „Pandemija je takođe poremetila pružanje zdravstvene zaštite, otežavajući deci da idu na rutinske preglede i primaju važne vakcine.

Rizik od smrti usled povreda takođe je značajno varirao u zavisnosti od rase i etničke pripadnosti. 2021. godine, mladi crnci uzrasta od 10 do 19 godina imali su 20 puta veću verovatnoću da će umreti od ubistva od belaca i mladih azijskih Amerikanaca/pacifičkih ostrva i šest puta veća verovatnoća da će umreti od latinoameričkih mladih. Smrt od samoubistva bila je više nego dvostruko vjerovatnija među mladima crnaca i američkih Indijanaca/domorodaca Aljaske nego među mladima belaca. Mladi američki Indijanci/domorodci Aljaske suočili su se sa najvećim rizikom da poginu u saobraćajnoj nesreći.

„Ovi dispariteti imaju istoriju. Oni odražavaju socijalne i zdravstvene posledice politika koje su generacijama marginalizovale obojene ljude, odvajale susedstva i gušile resurse za ekonomski razvoj“, rekao je Vulf. „Nasleđe ove istorije je da su obojene zajednice izložene mnogo većem riziku od ekonomskog stresa i društvenih sukoba.

Bez hrabrih istraživanja i političkih akcija koje bi preokrenule trend, rizik dece da ne dostignu punoletstvo može nastaviti da raste, prema istraživačima.

„Potreba da se pozabavimo politikama o vatrenom oružju i mentalnom zdravlju je očigledna, ali takođe moramo da se pozabavimo osnovnim uzrocima ovih smrti širenjem mogućnosti za obrazovanje, dobro plaćene poslove, dobar smeštaj i druge životne uslove. Takođe je potrebno više istraživanja da bi se bolje razumeti i pozabaviti se povećanjem smrtnosti od povreda“, rekao je Vulf.

„Savremena medicina je vodila bitku protiv pedijatrijskih bolesti, ali pretnje našoj deci su sada veštačke prirode. Bez akcije, meci, lekovi i automobili će nastaviti da oduzimaju živote naše najdraže populacije.“