Severna Koreja kaže da američki vojnik želi utočište od maltretiranja i rasizma

Severna Koreja kaže da američki vojnik želi utočište od maltretiranja i rasizma

Severna Koreja je u sredu saopštila da je američki vojnik koji je prošlog meseca uleteo na sever preko teško naoružane korejske granice učinio to nakon što je bio razočaran nejednakošću američkog društva.

To je prva zvanična potvrda Severne Koreje o pritvoru vojnika druge klase Trevisa Kinga, koji je ušao na sever dok je bio u obilasku korejskog pograničnog sela 18. jula. On je postao prvi Amerikanac priveden na severu u skoro pet godina, piše AP.

Zvanična severnokorejska centralna novinska agencija saopštila je da je King rekao istražiteljima da je odlučio da uđe u Severnu Koreju jer je „gajio loš osećaj prema nehumanom maltretiranju i rasnoj diskriminaciji u američkoj vojsci“.

U njemu se navodi da je King takođe izrazio spremnost da potraži utočište u Severnoj Koreji ili trećoj zemlji, rekavši da je „razočaran neravnopravnim američkim društvom“.

Severna Koreja je saopštila da će se istraga o Kingu nastaviti.

Analitičari su ranije rekli da bi Severna Koreja mogla da pokuša da iskoristi Kingov slučaj da istrgne ustupke od Vašingtona, kao što je vezivanje njegovog puštanja na slobodu za smanjenje vojnih aktivnosti SAD sa Južnom Korejom.

Kraljev granični prelaz došao je usred pojačanih animoziteta na Korejskom poluostrvu. Severna Koreja je sprovela više od 100 testova oružja od početka prošle godine, što je navelo SAD da prošire svoje vojne vežbe sa Južnom Korejom. Severna Koreja posmatra američko-južnokorejsku vojnu obuku kao probu invazije.

King je trebalo da se uputi u Fort Blis u Teksasu, nakon što je pušten iz zatvora u Južnoj Koreji zbog osude za napad.

Prema američkim zvaničnicima, King – koji je izabrao da služi svoje vreme u radnom logoru umesto da plati kaznu od skoro 4.000 dolara – proglašen je na samostanu. Kazna za odsustvo bez odsustva može uključivati zatvaranje u zatvor, oduzimanje plate ili nečasno otpuštanje i u velikoj meri zavisi od toga koliko dugo su bili odsutni i da li su uhapšeni ili vraćeni sami.

SAD i Severna Koreja, koje su se borile tokom Korejskog rata 1950-53, još uvek su tehnički u ratu pošto se taj sukob završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom, i nemaju diplomatske veze. Švedska je pružala konzularne usluge za Amerikance u prošlim slučajevima, ali se švedsko diplomatsko osoblje navodno nije vratilo otkako je Severna Koreja naredila strancima da napuste zemlju na početku pandemije COVID-19.

Severna Koreja je ranije držala izvestan broj Amerikanaca koji su uhapšeni zbog antidržavnih, špijunažnih i drugih optužbi. Ali nije poznato da nijedan drugi Amerikanac nije priveden otkako je Severna Koreja proterala Amerikanca Brusa Bajrona Lorensa 2018. Tokom Hladnog rata, mali broj američkih vojnika koji su pobegli u Severnu Koreju kasnije se pojavio u severnokorejskim propagandnim filmovima.

Američki zvaničnici izrazili su zabrinutost za njegovo dobro i ranije rekli da je Severna Koreja ignorisala zahteve za informacijama o njemu.