Ove godine Senegal obeležava 80. godišnjicu masakra u Thiaroieu, tragičnog događaja u kojem su francuske trupe ubile stotine zapadnoafričkih vojnika, pripadnika jedinice „Tirailleurs Senegalais“, 1. decembra 1944. godine. Masakr ostaje duboka rana u istoriji odnosa Francuske i njenog bivšeg kolonijalnog podanika, sa mnogim neodgovorenim pitanjima i kontroverzama koje i danas izazivaju tenzije.
„Tirailleurs Senegalais“, kolonijalni vojnici iz Zapadne Afrike, borili su se za Francusku tokom oba svetska rata. Po povratku iz Evrope 1944. godine, vojnici smešteni u logor u Thiaroieu zahtevali su isplatu svojih zaostalih plata. Francuska vojska je na njihovu pobunu odgovorila smrtonosnim oružanim napadom, pri čemu su, prema zvaničnim podacima, poginule 35 osobe.
Međutim, savremeni istoričari i istraživanja sugerišu da je broj žrtava znatno veći. Prema nekim procenama, streljano je do 400 vojnika. Sve žrtve sahranjene su u anonimnim grobovima, dok ključni dokumenti o masakru ostaju nepristupačni ili izgubljeni.
Predsednik Francuske Emanuel Makron nedavno je u pismu predsedniku Senegala, Basiruu Diomajeu Fajeu, priznao masakr u Thiaroieu, opisavši ga kao „rezultat sukoba zbog neisplaćenih plata“. Ipak, Makron nije naveo tačan broj žrtava, niti je adresirao širi kontekst represije kolonijalne vlasti.
Mnogi Senegalski lideri i potomci žrtava, poput Birama Senghora, čiji je otac verovatno stradao u masakru, i dalje traže pravdu. Senghor redovno odlazi na vojno groblje u Thiaroieu da oda počast anonimnim grobovima. On poziva Francusku na dublje preispitivanje svoje kolonijalne prošlosti i zvanično izvinjenje.
Francuska je 2014. predala deo arhiva o masakru tadašnjem predsedniku Senegala, ali ključni dokumenti koji bi mogli da razjasne broj poginulih i lokaciju masovnih grobnica ostaju neotkriveni.
Nova senegalska administracija pod predsednikom Fajeom odlučna je da redefiniše narativ o Thiaroieu. Komemoracije, planirane do aprila 2025. godine, imaju za cilj edukaciju mlađih generacija i uključivanje masakra u nacionalnu priču.
„Ovo nije samo pitanje prošlosti, već i poruka budućnosti – o pravdi, identitetu i odnosu Senegala prema svojoj kolonijalnoj istoriji“, rekao je Mamadou Diouf, predsednik odbora za obeležavanje godišnjice.
Godišnjica dolazi u trenutku kada Francuska gubi uticaj u zapadnoj Africi. U proteklih nekoliko godina, francuske trupe proterane su iz Nigera, Malija i Burkine Faso. Senegal, iako dom za 350 francuskih vojnika, takođe preispituje prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji.
Predsednik Faje je naglasio potrebu za redefinisanjem odnosa sa Francuskom:
„Francuska je porobila, kolonizovala i ostala ovde. Zamislite da senegalska vojska ima bazu u Francuskoj – to je nezamislivo.“
Masakr u Thiaroieu ostaje simbol nepravde kolonijalnog sistema. Godišnjica je prilika za obnavljanje dijaloga o kolonijalnoj prošlosti i pomirenju, ali i za ponovno otvaranje pitanja reparacija, pravde i prepoznavanja doprinosa zapadnoafričkih vojnika.
