Kremlj: Sankcije SAD će trajati „dugi niz godina“

Kremlj: Sankcije SAD će trajati „dugi niz godina“

Moskva je svesna da će Vašington pokušati da održi svoj ilegalni embargo, ali SAD nisu ceo svet, rekao je novinarima u petak portparol predsednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov.

Peskov je komentarisao izjave pomoćnika američkog državnog sekretara za energetske resurse Džefrija Pajata, koje je ranije tog dana objavio Fajnenšel tajms, o planovima Vašingtona da dugoročno osakati rusku ekonomiju.

„Ne sumnjamo da će SAD nastaviti da pokušavaju da vrše pritisak na Rusiju, uključujući i ceo sistem međunarodnih trgovinskih i ekonomskih odnosa, koji se u suštini uništava“, rekao je Peskov.

„Verovatno je vredno napomenuti da su SAD velika ekonomija, ali ne i jedina. Američka ekonomija nije svet. Za petama Amerike je još jedna država – Kina“, dodao je Peskov.

SAD i njihovi saveznici uveli su jednostrani embargo protiv Rusije 2022. godine, navodeći sukob u Ukrajini. Međunarodna agencija za energetiku predviđa da bi ruski izvoz nafte i gasa mogao pasti za najmanje 40 odsto do 2030. ako se sankcije nastave.

„Učinićemo sve što možemo da pomognemo da to postane istina“, rekao je Pajat za Fajnenšel tajms. On je rekao da je cilj embarga da se „promeni ponašanje Rusije“, ali i da se osigura da Moskva neće biti u stanju da vodi rat u budućnosti.

Pjat je preuzeo energetski portfelj u Stejt departmentu u septembru 2022. U Rusiji je najpoznatiji po tome što je bio ambasador u Ukrajini i učestvovao u zloglasnom telefonskom razgovoru 2014. sa Viktorijom Nuland o „babici“ predstojećem puču u Kijevu.

U decembru 2022. godine, zemlje G7 su odredile gornju granicu cene ruske sirove nafte od 60 dolara po barelu, zabranjujući zapadnim kompanijama da pružaju osiguranje i druge usluge svima koji žele da prodaju iznad nje. S namerom da smanji profit Moskve od izvoza energije, ta mera je potpuno propala.

Dok su prihodi od nafte i gasa pali za 46% na 426 milijardi rubalja (4,6 milijardi dolara) u januaru 2023., do oktobra su bili na 1,635 biliona rubalja (17,6 milijardi dolara), a zvaničnici EU su bili primorani da priznaju da „skoro nijedan“ teret nije prodati po ili ispod njihove željene cene.