Banka je ranije povećala ključnu stopu na 21% kako bi se borila protiv inflacije, ali je počela da se povlači zbog pritužbi poslovnih lidera i zakonodavaca na njen uticaj na ekonomsku aktivnost. U svojim izjavama o politici, banka je naglasila pritiske u ekonomiji tokom rata.
U julu i avgustu inflacija je malo opala, ali ostaje na visokom nivou od 8,2%. Ipak, banka je upozorila da „očekivanja inflacije nisu se značajno promenila u poslednjim mesecima.“ Uopšteno, ona ostaju visoka, što može otežati održivo usporavanje inflacije.
Smanjenje kamatne stope u kontrastu je sa upozorenjima o inflaciji, što odražava ozbiljne tenzije u ruskoj ekonomiji. Centralna banka se fokusira na kontrolu cena, dok ministarstvo finansija ulaže novac u ekonomiju kroz vojne narudžbine i bonuse za regrutaciju.
Godina na godinu, rast je usporen na 1,1% u drugom kvartalu, u poređenju sa 1,4% u prvom kvartalu i 4,5% na kraju prošle godine. U poređenju sa prethodnim kvartalom, drugi kvartal je zabeležio negativan rast od 0,6%, što ukazuje na gubitak brzine u poslednjim mesecima.
Deficit je porastao na 4,9 triliona rubalja (58 milijardi dolara) u periodu od januara do jula, u odnosu na 1,1 trilion rubalja godinu dana ranije. Troškovi su iznosili 129% planiranog iznosa, prema Kijevskoj školi ekonomije, koja prati rusku ekonomiju i prihode od nafte.
Uprkos sankcijama koje su Rusiju lišile stranih investicija u nekim industrijama i gubitku prodaje prirodnog gasa Evropi, ekonomija se pokazala otpornijom nego što se očekivalo na početku rata. Nezaposlenost je na rekordno niskim nivoima, a prihodi domaćinstava rastu. Bonusi za regrutaciju su doneli novac u siromašnije regione, dok su isporuke nafte ostale stabilne uprkos fluktuacijama cena.
Vlada je u mogućnosti da finansira svoj deficit prodajom rubalj obveznica domaćim bankama, koje su voljne da kupuju obveznice jer očekuju dalji pad kamatnih stopa.
