Rudari u Severnoj Dakoti iskopali kljovu mamuta zakopanu hiljadama godina

Rudari u Severnoj Dakoti iskopali kljovu mamuta zakopanu hiljadama godina

Prva osoba koja je to primetila bio je rukovalac lopate koji radi noćnu smenu, posmatrajući odsjaj bele boje dok je skupljao ogromnu hrpu zemlje i bacio je u kiper.

Kasnije, nakon što je vozač kamiona izbacio teret, vozač dozera je bio spreman da izravna prljavštinu, ali se zaustavio da bolje pogleda kada je i on primetio taj komad belog.

Tek tada su rudari shvatili da su iskopali nešto posebno: 7 stopa dugu kljovu mamuta koja je bila zakopana hiljadama godina.

„Bili smo veoma srećni, srećni što smo pronašli ono što smo pronašli“, rekao je David Stralei, izvršni direktor kompanije North American Coal, koja je vlasnik rudnika.

Rudari su iskopali kljovu iz starog korita potoka, dubokog oko 12,1 metar u rudniku slobode u blizini Beulaha u Severnoj Dakoti. Površinski kop od 18.210 hektara proizvodi do 14,5 miliona metričkih tona lignita godišnje.

Nakon što su uočili kljovu, ekipe su prestale da kopaju u tom području i pozvale su stručnjake, koji su procenili da je stara 10.000 do 100.000 godina.

Džef Person, paleontolog iz Geološkog zavoda Severne Dakote, bio je među onima koji su odgovorili. On je izrazio iznenađenje što kljova mamuta nije pretrpela više štete, s obzirom na ogromnu opremu koja se koristi na lokaciji.

„Čudesno je da je izašao prilično neoštećen“, rekao je Person.

Naknadnim iskopavanjem na mestu otkrića pronađeno je više kostiju. Person ga je opisao kao „protočić nalaza“, koji ukupno ima više od 20 kostiju, uključujući lopaticu, rebra, zub i delove kukova, ali je verovatno da će to biti najkompletniji mamut pronađen u Severnoj Dakoti, gde je mnogo češći da iskopaju izolovanu kost, zub ili komad kljove mamuta.

„Nije mnogo kostiju u poređenju sa onim koliko ih ima u skeletu, ali dovoljno je da znamo da je sve ovo povezano, i to je mnogo više nego što smo ikada pronašli od jedne životinje zajedno, tako da nam je to zaista dalo značaj“, rekao je Person.

Mamuti su nekada lutali delovima Afrike, Azije, Evrope i Severne Amerike. Uzorci su pronađeni širom Sjedinjenih Država i Kanade, rekao je Pol Ulman, paleontolog kičmenjaka Univerziteta Severne Dakote.

Otkriće rudnika je prilično retko u Severnoj Dakoti i regionu, jer su mnogi ostaci živih životinja tokom poslednjeg ledenog doba uništeni glacijacijama i pomeranjima ledenih pokrivača, rekao je Ulman.

Ostala područja su dala više ostataka mamuta, kao što su koštana ležišta skeleta u Teksasu i Južnoj Dakoti. Ljudi su čak pronašli smrznute leševe u permafrostu Kanade i Sibira, rekao je on.

Prema Geološkom zavodu, mamuti su izumrli pre oko 10.000 godina u sadašnjoj Severnoj Dakoti. Bili su veći od današnjih slonova i prekriveni debelom vunom. Pećinske slike stare 13.000 godina prikazuju mamute.

Ulman naziva mamute „medijskim superzvezdama skoro isto kao i dinosauruse“, citirajući filmsku franšizu „Ledeno doba“.

Ova kljova od slonovače, teška više od 50 funti (22,6 kilograma), smatra se krhkom. Umotan je u plastiku dok paleontolozi pokušavaju da kontrolišu koliko brzo dehidrira. Prebrzo, a kost bi se mogla raspasti i uništiti, rekao je Person.

Ostale kosti su takođe umotane u plastiku i smeštene u fioke. Kosti će ostati u plastici najmanje nekoliko meseci dok naučnici ne shvate kako da bezbedno izvuku vodu. Paleontolozi će kasnije identifikovati vrstu mamuta, rekao je Person.

Rudarska kompanija planira da donira kosti državi u obrazovne svrhe.

„Naš cilj je da ga damo deci“, rekao je Strali.

Severna Dakota ima pejzaž pripremljen za kosti i fosile, uključujući dinosauruse. Možda je najpoznatiji fosil iz države onaj Dakote, mumificiranog dinosaurusa pačjeg kljuna sa fosiliziranom kožom, rekao je Ullmann.

Bogat fosilni zapis u državi je u velikoj meri posledica „niskog, bujnog, ekološki produktivnog okruženja u prošlosti“, rekao je Ulman.

Lokacija Severne Dakote u blizini Stenovitih planina stavlja je na put erodiranja sedimenata i reka, koje su zatrpavale životinjske ostatke 80 miliona godina ili više, rekao je on.

„Bio je savršen scenario da imamo zaista produktivna okruženja sa puno života, ali smo takođe imali savršen scenario, geološki, da zakopamo ostatke“, rekao je Ulman.