Moskva: Referendumi u Donbasu će promeniti bezbednost

Moskva: Referendumi u Donbasu će promeniti bezbednost

Moskva bi sve potencijalne napade na Donbas, kao i Hersonsku i Zaporošku oblast nakon referenduma o pridruživanju Rusiji tretirala kao napade na sopstvenu teritoriju, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Glasanje u dve republike Donbasa, kao i dve južne ukrajinske oblasti, počelo je ranije danas.

Na pitanje da li bi Moskva napade na ove teritorije tretirala kao napade na Rusiju ako njihovo stanovništvo podrži pridruživanje Rusiji na referendumu, Peskov je odgovorio: „Definitivno“. On je rekao i da će ruski ustav stupiti na snagu na ovim teritorijama čim se pridruže Rusiji.

Bivši predsednik Rusije i zamenik šefa nacionalnog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev upozorio je da Rusija neće oklevati da upotrebi „sva raspoloživa sredstva“ za odbranu svoje teritorije. „Zadiranje na rusku teritoriju je zločin“, rekao je Medvedev ranije ove nedelje. On je takođe naveo da bi pridruživanje Donbasa Rusiji učinilo „geopolitičku transformaciju [sveta] nepovratnom“.

SAD, kao i njeni saveznici u Evropi i drugde – uključujući Nemačku – već su izjavili da neće priznati rezultate referenduma koji je počeo u petak. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je na Tviteru ove ankete označio kao „lažne referendume“. Planirano je da glasanje bude održano od 23. do 27. septembra.

Vašington je takođe nedavno obećao dodatnu pomoć Kijevu za „jačanje“ Ukrajine. Razvoj događaja dolazi pošto je Rusija objavila delimičnu mobilizaciju. Ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je u sredu da će mobilizacija uključivati pozivanje na naoružanje oko 300.000 rezervista, ili nešto više od 1% punog mobilizacionog potencijala Rusije.

Ministar je objasnio da su potrebne dodatne trupe za kontrolu 1.000 kilometara duge kontaktne linije sa ukrajinskim snagama i oblastima koje drže Rusija.

U februaru 2022. Rusija je priznala republike Donbasa kao nezavisne države i zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, koji imaju za cilj da regionima Donjecka i Luganska daju poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Nemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsednik Pjotr Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi prekid vatre da kupi vreme i „stvori moćne oružane snage“. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana.