Razgovori G-7 mogli bi da mere reakciju saveznika na curenje američkih dokumenata

Razgovori G-7 mogli bi da mere reakciju saveznika na curenje američkih dokumenata

Dok Bajdenova administracija vidi minimalnu štetu od obelodanjivanja visoko poverljivih dokumenata u vezi sa ratom u Ukrajini i stavova SAD i njenih saveznika i partnera, ta procena će dobiti svoj prvi pravi test kada se sastane američki državni sekretar Entoni Blinken u Japanu sa kolegama iz šest najbližih stranih prijatelja Amerike, preneo je AP.

Trodnevni razgovori između ministara spoljnih poslova Grupe sedam, koji počinju u nedelju, mogli bi da rasvetle da li je obelodanjivanje narušilo poverenje između saveznika ili je samo najnovija sramota za SAD, koje se bore sa posledicama curenja informacija. veoma osetljive tajne tokom protekle decenije.

Blinken je u subotu rekao da nije čuo nikakve zabrinutosti od saveznika, ali otkrića i hapšenje relativno niskog osumnjičenog za curenje informacija će se nadviti na sastanak G-7, prvu veliku međunarodnu diplomatsku konferenciju otkako su dokumenti otkriveni na internetu i javno objavljeno.

„Sarađivali smo sa našim saveznicima i partnerima otkako je došlo do ovih curenja informacija, i to smo uradili na visokim nivoima, i jasno smo stavili do znanja da smo posvećeni zaštiti obaveštajnih podataka i našoj posvećenosti našim bezbednosnim partnerstvima“, rekao je Blinken novinarima u Hanoju pre odlaska. za Japan.

„Ono što sam barem do sada čuo je zahvalnost za korake koje preduzimamo i to nije uticalo na našu saradnju“, rekao je on. „Jednostavno to nisam video, nisam to čuo. I, naravno, istraga ide svojim tokom“.

Taj argument može biti samo željno razmišljanje, posebno kada svet vari ono što se otkriva skoro svakodnevno novim otkrićima.

Osim vojnih analiza ukrajinskih sposobnosti i ruskih gubitaka, dokumenti koji su procurili otkrivaju i procene odbrambenih sposobnosti Tajvana i unutrašnje argumente u Britaniji, Egiptu, Izraelu, Južnoj Koreji i Japanu.

„Sada je, kao što znate, osumnjičeni u pritvoru, ali takođe je važno, znam, preduzete mere za dalje čuvanje informacija“, rekao je Blinken. „Ali do danas, na osnovu razgovora koje sam vodio, nisam čuo ništa što bi uticalo na našu saradnju sa saveznicima i partnerima.

Ipak, SAD su imale slične probleme i ranije, posebno kada je tadašnja državna sekretarka Hilari Rodam Klinton bila primorana da se izvini za brojna sramotna otkrića u curenju američkih diplomatskih depeša od strane Vikiliksa 2010.

Klintonova je posebno rekla da je bila primorana da objasni stav SAD o Argentini, Izraelu, Italiji i drugim saveznicima nakon pada Vikiliksa.

U petak, čovek optužen za najnovije curenje informacija, Nacionalna garda Masačusetsa, Džek Tejšeira, 21, pojavio se na sudu dok su tužioci razotkrili optužbe i otkrili kako su zapisi o naplati i intervjui sa drugovima na društvenim mrežama pomogli da se otkrije osumnjičeni.

Poverljivi dokumenti koje je Teikeira navodno objavio na platformi za društvene igre na mreži nisu javno overeni od strane američkih zvaničnika. Ali izgledaju autentično u glavnom.

Ti dokumenti se kreću od slajdova za brifing koji prikazuju ukrajinske vojne pozicije do procena međunarodne podrške Ukrajini i drugih osetljivih tema, uključujući pod kojim okolnostima bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da upotrebi nuklearno oružje.

Poverljivi dokumenti imaju stroge smernice o tome kako se njima treba rukovati, obezbeđivati i uništavati. Od njih se traži da se čuvaju u sigurnim objektima, protokoli koje bi Teikeira prekršio da su kopije odnesene u njegovu kuću.

Bez obzira na pravne implikacije za Teikeiru i nalaze istrage unutrašnje administracije, Blinken i glavni saradnici verovatno neće izbeći ispitivanje o curenju informacija, koje je najmanje četvrto iz američkih izvora od 2010.

Objavljivanje Vikiliksa iz 2010. uključivalo je 251.287 depeša Stejt departmenta, koje je napisala 271 američka ambasada i konzulat u 180 zemalja i datirane su od decembra 1966. do februara 2010. Depeše je Asanž prosledio svoja tri medijska partnera, plus El Pais i drugi, i objavljen u faze od 28. novembra 2010, sa uklonjenim nazivima izvora.

VikiLeaks je saopštio da je to najveći skup poverljivih dokumenata koji su ikada objavljeni u javnom vlasništvu.