Putinov stav prema zapadnim sankcijama šokirao je Šolca

Putinov stav prema zapadnim sankcijama šokirao je Šolca

Nemački kancelar Olaf Šolc bio je iznenađen potpunim nedostatkom zabrinutosti ruskog predsednika Vladimira Putina za sankcije Zapada ubrzo nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, piše Bild.

Nemački tabloid je u članku od ponedeljka citirao sadržaj razgovora između Šolca i francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je otkrio novinar Stefan Lambi u svojoj novoj knjizi „Hitno stanje: vladanje u vreme rata“.

Razmena, u kojoj su dvojica lidera razgovarali o telefonskim razgovorima sa Putinom, navodno je održana 4. marta 2022. – nešto više od nedelju dana nakon što je Moskva poslala svoje snage u Ukrajinu.

„Ne postaje ništa bolje“, navodno je Šolc rekao Makronu tokom tog razgovora. „Nešto me muči više od razgovora: [Putin] se uopšte ne žali na sankcije. Ne znam da li je to uradio u razgovoru sa vama, ali nije ni pomenuo sankcije“, primetio je on.

Francuski lider je odgovorio da se Putin ni tokom telefonskih razgovora sa njim nije pozabavio pitanjem zapadnih ograničenja.

SAD i EU uvele su oštre sankcije Moskvi nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, očekujući da će one osakatiti rusku ekonomiju i sprečiti zemlju da podrži njene vojne napore. Međutim, mere nisu dale željeni rezultat.

Ranije ovog meseca, sekretar za štampu Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija u potpunosti prevazišla ekonomski pad izazvan zapadnim ograničenjima i da ima „dobre“ izglede za brz razvoj.

Tokom njihove razmene, Šolc je rekao Makronu da je ruski lider izneo „svoje ideje o tome kako pronaći kompromis. Govorio je o demilitarizaciji, denacifikaciji.

Nemačka kancelarka je takođe rekla da je Putin od mene „tražio da Krim bude priznat kao deo Rusije“, a da Narodna Republika Donjeck i Lugansk budu priznate kao nezavisne države. „Ništa novo, iskreno rečeno“, dodao je.

Dve republike su prošle jeseni zvanično postale deo ruske države zajedno sa Zaporoškom i Hersonskom oblašću kao rezultat referenduma održanih u tim oblastima. Kijev i njegovi zapadni pristalice označili su referendume kao „lažiranje“.

Prema rečima nemačke kancelarke, on je takođe predložio održavanje samita u pokušaju da se pronađe rešenje za krizu.

„Kada sam ga pitao da li će pre ili kasnije doći do sastanka o Ukrajini sa vama, sa mnom, [ukrajinskim predsednikom Vladimirom] Zelenskim i sa njim – Putinom – nije u potpunosti odbio.

On je, međutim, dodao da je ruski predsednik postavio dva uslova da se takav samit desi. U njima je precizirano da razgovori ne bi trebalo da postanu osnova za prekid vatre i da treba da se odvijaju bez učešća Zelenskog, tvrdi on.

Takav samit od tada nije organizovan, a telefonski razgovori Putina i lidera Nemačke i Francuske takođe su zaustavljeni poslednjih meseci.

Nakon što je saslušao Šolca, Makron je odgovorio: „Hvala, to je bilo veoma slično razgovoru koji sam imao juče sa [Putinom]. Mislim da je sada prilično odlučan da ide do kraja.”