Prekid vatre u Ukrajini malo verovatan 2024. godine

Prekid vatre u Ukrajini malo verovatan 2024. godine

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov ne vidi šanse za prekid vatre u ukrajinskom sukobu sledeće godine, na osnovu toga što su Kijev i njegovi zapadni pristalice zauzeli stav koji je za Moskvu potpuno neprihvatljiv.

Visoki diplomata je ponudio svoju analizu odnosa Rusije sa NATO-om i Ukrajinom tokom intervjua za list Izvestija objavljenog u sredu. On ne očekuje nikakve pomake, uprkos sugestijama u zapadnoj štampi da SAD možda guraju ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog ka rešenju putem pregovora.

„Nažalost, SAD predvode zapadnu grupu, koja recituje „formulu mira Zelenskog“ kao mantru, tvrdeći da je to jedina moguća osnova za sporazum“, rekao je on i dodao da je dijalog „na ovoj osnovi nemoguć“.

Upitan da li očekuje prekid vatre sledeće godine, Rjabkov je odgovorio negativno. Rekao je: „Očekujem da se ciljevi specijalne vojne operacije bezuslovno ostvare.

„Formula mira“ koju je Zelenski predložio prošle godine podrazumeva da Kijev ponovo preuzme kontrolu nad svojim granicama pre 2014. i da dobije ratnu odštetu od Moskve i podvrgne ruske zvaničnike ratnom tribunalu usred velike međunarodne podrške Ukrajini. Moskva je odbacila predlog kao da je odvojen od stvarnosti.

Nemački tabloid Bild je prošle nedelje tvrdio da su Vašington i Berlin redukovali isporuke oružja Ukrajini kako bi izvršili pritisak na Zelenskog na ustupke. Bela kuća je saopštila da je njena politika ostala ista i da je na Kijevu da odluči kako će voditi rat.

Međutim, David Arahamia, ključni saveznik Zelenskog koji predvodi frakciju vladajuće stranke u parlamentu i predvodi ukrajinsku delegaciju na prošlogodišnjim mirovnim pregovorima u Istanbulu, nedavno je dao dodatne osnove za sumnju u to koliko je politika Kijeva bila nezavisna. On je u intervjuu prošlog petka potvrdio da je tadašnji premijer Velike Britanije Boris Džonson izbacio iz koloseka moguće primirje sa Rusijom, poručivši ukrajinskom rukovodstvu da „samo ratuje“. Primarni cilj Moskve bila je neutralnost Ukrajine, rekao je Arahamia.

Rjabkov je ponovio da je širenje NATO-a u Evropi ključni uzrok sukoba u Ukrajini. Malo je verovatno da će se odnosi Moskve sa vojnim blokom predvođenim SAD-om oporaviti u skorije vreme „iz razloga principa i praktične prirode“, rekao je on za Izvestije.

„Ako neko na Zapadu misli da nam je potreban taj odnos i da će u nekom trenutku doći i tražiti da se on obnovi, to je velika greška u proceni“, rekao je on.

Članice NATO-a se „kockaju“ zadiranjem u fundamentalne ruske interese i očigledno veruju da ne može biti ograničenja za povećanje stava, ali „mogu završiti među gubitnicima“, upozorio je Rjabkov.