Predsednik Gvajane zahteva odštetu za ropstvo pre izvinjenja potomaka vlasnika plantaža

Predsednik Gvajane zahteva odštetu za ropstvo pre izvinjenja potomaka vlasnika plantaža

Predsednik Gvajane Irfaan Ali u četvrtak se obrušio na potomke evropskih trgovaca robljem, rekavši da bi oni koji su profitirali od okrutne transatlantske trgovine robljem trebalo da ponude da plate reparacije današnjim generacijama, piše AP.

Lider južnoameričke zemlje predložio je i da umešani u trgovinu robljem budu posthumno optuženi za zločine protiv čovečnosti.

Ali je govorio uoči planiranog formalnog izvinjenja u Gvajani od strane potomaka škotskog vlasnika plantaže šećera i kafe iz 19. veka Džona Gledstona, rekavši da bi izvinjenje trebalo da uključuje i pitanja kompenzacije i reparativne pravde.

Predsednik je rekao da, iako pozdravlja planove porodice da prizna ono što je nazvao gresima prošlosti, to takođe podrazumeva „priznavanje okrutne prirode afričkog porobljavanja i sklapanja ugovora u Gvajani i čin skrušenosti koji utire put pravdi . Porodica Gledston je priznala da je imala koristi od afričkog porobljavanja i sklapanja ugovora o Demerari i drugim plantažama u vlasništvu njenog patrijarha Džona Gledstona.

Gledston je bio otac britanskog premijera iz 19. veka Vilijama Juarta Gledstona i dobio je više od 100.000 funti odštete za stotine robova.

Porodica Gledston nije bila dostupna za komentar.

Šest članova porodice trebalo bi da stignu u naciju engleskog govornog područja kasnije u četvrtak kako bi učestvovali na kratkoj ceremoniji na Univerzitetu u Gvajani u petak, gde će se zvanično izviniti za ulogu koju je Džon Gledston igrao u tadašnjoj Britanskoj Gvajani.

Sa njima bi trebalo da putuje bivša novinarka Bi-Bi-Sija Lora Trevelijan, čija se porodica ranije ove godine izvinila potomcima robova u Grenadi jer su njeni preci posedovali stotine robova na tom istočnokaripskom ostrvu.

Vlasnik plantaže u odsustvu Gledston, koji je posedovao više od 2.500 robova u Gvajani i Jamajci, nikada nije kročio u Gvajanu ili na susedna ostrva Zapadne Indije, ali je bio glavni kada je čuvena pobuna robova 1823. izbila na njegovoj plantaži u Success Village-u na istočnoj obali Gvajane. , oko sedam milja od glavnog grada Džordžtauna.

Istorijski zapisi pokazuju da su stotine pobunjenih robova ubijene, a njihove glave odsečene i postavljene na motke sve do glavnog grada kao podsetnik drugima koji gaje slične ambicije dok su kolonizatori ugušili dvodnevnu pobunu.

Iznoseći svoje argumente za reparacije, Ali je primetio da su zahtevi članica karipskog trgovinskog bloka za isplatom reparacija intenzivirani. On je tvrdio da „reparacije (su) posvećenost ispravljanju istorijskih nepravdi. Transatlantska trgovina robljem i afričko porobljavanje bili su uvreda za samo čovečanstvo. Odvratnost ovog zločina protiv čovečnosti zahteva da pokušamo da ispravimo ove nepravde”

Zemlje Karikoma, uključujući Gvajanu, već su angažovale britansku advokatsku firmu da ispita njihov slučaj za finansijsku kompenzaciju od Britanije i drugih evropskih zemalja. Trgovinski blok je rekao da mu je rečeno da je njegov argument jak i da ga treba nastaviti.

„Potomci Džona Gledstona sada takođe moraju da iznesu svoj plan akcije u skladu sa Karikom… planom za reparaturnu pravdu za ropstvo i ugovor“, rekao je Ali.

Plan uključuje formalno izvinjenje i ulaganje milijardi u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i kulturnu revitalizaciju kako bi se osiguralo da „buduće generacije budu oslobođene lanaca istorije“.

Nekoliko nacija se izvinilo za svoju ulogu u ropstvu, uključujući Holandiju.