Predsednici Čilea i Meksika pozivaju na demokratiju, protesti u Santjagu bukte uoči godišnjice državnog udara

Predsednici Čilea i Meksika pozivaju na demokratiju, protesti u Santjagu bukte uoči godišnjice državnog udara

Predsednici Čilea i Meksika pozvali su na jačanje demokratije u Latinskoj Americi tokom zajedničkog obraćanja u nedelju u znak sećanja na 50. godišnjicu puča u Čileu 1973. godine, nekoliko sati nakon što je miran marš kulminirao nasilnim sukobima sa policijom, piše Rojters.

U ponedeljak će biti obeleženo pola veka od svrgavanja predsednika Salvadora Aljendea od strane režima generala Augusta Pinočea, čime je započelo 17 godina brutalne vojne vladavine u kojoj je oko 40.000 ljudi zatvoreno, nestalo, mučeno ili ubijeno.

Meksiko je dao političko utočište za 3.000 Čileanaca tokom Pinočeovog režima.

„Poseta predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora… je konkretan primer ove istorije koja nas ujedinjuje i njegove posvećenosti jačanju demokratije u Latinskoj Americi“, rekao je čileanski predsednik Gabrijel Borić, misleći na svog meksičkog kolegu.

Lopez Obrador se prisetio kako je Pinočeov državni udar uticao na njega dok je bio student. Pohvalio je Aljendea i nazvao njegovu smrt tokom puča „strašnim zločinom“.

Spajaju nas istorija, bratstvo i želja da nastavimo da gradimo autentičnu demokratiju“, rekao je Lopez Obrador.

Obraćanje dvojice predsednika u predsedničkoj palati La Moneda u Santjagu usledilo je nekoliko sati nakon što je miran marš pored zgrade izbio u sukobima između civila i organa za sprovođenje zakona.

Godišnji marš, sastavljen od rođaka žrtava Pinočeove diktature, postao je nasilan kada su male grupe ljudi „htele da razbiju demonstracije“, napale druge demonstrante i „brutalno napale grobove na opštem groblju“, rekao je Borić u objavi na Ks. , ranije poznat kao Tviter.

Civili su bacali molotovljeve koktele na policijska vozila, a policija je pucala vodenim topovima na demonstrante, rekao je Rojtersov svedok.

„Kategorično osuđujem ove događaje“, rekao je Boris u objavi, napominjući da je „ponosno“ učestvovao u maršu. „Njihovoj netoleranciji i nasilju ne bi trebalo da bude mesto u demokratiji i oni koji su učestvovali u ovim aktima moraju se suočiti sa vladavinom prava.

Lokalne bezbednosne vlasti su saopštile da je La Moneda takođe oštećena, uključujući razbijene prozore, i da će vlada podneti tužbu za javni nered.

U 2019. godini, u rasprostranjenim protestima protiv nejednakosti u Čileu poginulo je više od 30 ljudi. Grupe za ljudska prava dovele su u pitanje reakciju policije tokom tih protesta, zbog kojih su stotine demonstranata zaslepljene gumenim mecima, a desetine hiljada ljudi privedeno.