Pozivajući se na klimatske promene, savezni sud u Brazilu zaustavio je asfaltiranje autoputa u prašumi

Pozivajući se na klimatske promene, savezni sud u Brazilu zaustavio je asfaltiranje autoputa u prašumi

U neobičnoj akciji, brazilski savezni sud zaustavio je napredak na projektu asfaltiranja zemljanog autoputa koji povezuje veliki grad Manaus sa naseljenim regionima, zaključivši da će verovatno doprineti klimatskim promenama.

Sud je u sredu suspendovao ključnu ekološku dozvolu nakon što je Klimatska opservatorija — mreža od 107 ekoloških, građanskih i akademskih grupa — tvrdila da bi preliminarna dozvola mogla dovesti do masovnog krčenja netaknute prašume.

Krčenje šuma Amazona je glavni izvor brazilskih emisija ugljenika koje menjaju klimu, a većina se dešava duž puteva, gde je pristup lakši, a vrednost zemljišta veća.

Licenca je izdata 2022. godine, tokom vladavine bivšeg predsednika krajnje desnice Žair Bolsonara. U odluci, savezni sudija Marija Elisa Andrade stala je na stranu tužioca, navodeći da je dozvola ignorisala analize brazilske agencije za zaštitu životne sredine, Ibama, ukazujući na to da projektu autoputa nedostaje plan upravljanja koji bi sprečio naglo krčenje šuma u ​​regionu.

„Odsustvo studije uticaja na klimu umanjuje kvalitet analiza upravljanja rizikom i podriva ravnotežu između projektovanih uticaja i mera za izbegavanje, ublažavanje i nadoknadu štete“, navodi se u presudi.

Preliminarna licenca je ključna za konačno odobrenje projekta asfaltiranja, jer znači da je projekat prošao ekonomske i ekološke preglede. Asfaltiranje još nije počelo, a čekaju se i drugi birokratski koraci.

Odlukom suda, savezna vlada, sada pod levičarskim predsednikom Luizom Inasijom Lula da Silvom, moraće da ponovo proceni uticaj autoputa na životnu sredinu na krčenje šuma, starosedeoce i klimu.

U saopštenju, Ibama je rekao da neće komentarisati odluku dok je federalni pravosudni zvaničnici zvanično ne pošalju.

Sueli Araujo, viši savetnik za politiku u Klimatskoj opservatoriji i bivši predsednik Ibame, rekla je da je za brazilsko pravosuđe bez presedana da poveže infrastrukturni projekat sa klimatskim promenama. „Ne postoji dovoljno upravljanja životnom sredinom u regionu da bi se sprovela kontrola krčenja šuma“, rekla je ona u telefonskom intervjuu.

BR-319 – koji traje oko 560 milja (900 kilometara) – jedini je autoput koji povezuje Manaus, dom za 2,2 miliona ljudi, sa urbanim centrima nacije na jugu. Polovina njegove dužine je neasfaltirana i postaje neprohodna tokom kišne sezone, što pomaže da se seče šuma drže podalje.

Međutim, sve veća očekivanja da će put biti asfaltiran dovela je do porasta krčenja šuma u ​​regionu poslednjih godina.

Brazil je peti najveći emiter gasova staklene bašte na svetu, doprinoseći skoro 3% globalnih emisija, prema Climate Vatch-u, onlajn platformi kojom upravlja Svetski institut za resurse. Skoro polovina ovih emisija potiče od uništavanja drveća u amazonskoj prašumi, koja je dostigla 15-godišnji maksimum tokom Bolsonarovog predsedavanja.