Bugarska je u četvrtak postala 21. članica evrozone uprkos protivljenju polovine biračkog tela, čime je ostalo još samo nekoliko zemalja u Evropskoj uniji od 27 članica koje tek treba da usvoje ovu valutu.
Iako je javna podrška evru visoka u nekim od preostalih zemalja, uključujući Mađarsku, evroskeptične stranke u vladajućim koalicijama i parlamentima verovatno će kočiti dalje širenje monetarne zone u doglednoj budućnosti.
Ovo su preostale zemlje:
MAĐARSKA
Oko 72% mađarske javnosti podržava usvajanje evra, prema istraživanju Evrobarometra sprovedenom od oktobra do novembra za Evropsku komisiju. To je najviši nivo podrške među preostalim državama Evrospke unije, uprkos evroskepticizmu premijera Viktora Orbana.
Lider opozicije Peter Mađar rekao je da bi zemlju usmerio ka usvajanju evra ukoliko njegova stranka desnog centra pobedi na izborima naredne godine. Međutim, Mađarska ima najveći javni dug u odnosu na ekonomski učinak među zemljama EU van evrozone, dok su smanjenja budžetskog deficita od pandemije COVID-19 zastala usled velike predizborne potrošnje Orbana.
Čak i ako ispuni sve kriterijume za ulazak, pridruživanje evrozoni neće biti moguće bez parlamentarne supervećine, jer je Orban, koji se protivi dubljoj integraciji sa EU, forintu uvrstio u ustav kao nacionalnu valutu Mađarske.
RUMUNIJA
Ova srednjoevropska zemlja ima teškoća da smanji najveći budžetski deficit u EU, što znači da bi moglo proći nekoliko godina pre nego što stabilizuje javne finansije i stekne realne izglede za ulazak u evrozonu.
Javna podrška evru iznosi 59%, pokazuje istraživanje Evrobarometra.
Međutim, suočena sa visokom inflacijom, merama štednje i snažnom krajnjom desnicom koja čeka u senci pred izbore 2028. godine, ova tema je izbledela iz javne rasprave.
POLJSKA
U Poljskoj, gde javna podrška evru iznosi 45%, ministar finansija Andžej Domański rekao je da Varšava ne radi na usvajanju zajedničke valute i da je najveća ekonomija EU van evrozone „zadovoljna što ima sopstvenu valutu“.
Jaroslav Kačinjski, lider najveće opozicione stranke Pravo i pravda, rekao je da je svako ko teži uvođenju evra „smrtni neprijatelj Poljske“.
ČEŠKA REPUBLIKA
Javna podrška evru u Češkoj iznosi 30%, prema istraživanju Evrobarometra, a vlada nema planove da preduzme korake ka njegovom usvajanju. Nivo češkog nacionalnog duga i dalje je znatno niži nego u većini zemalja evrozone, pa za mnoge ulazak nosi rizik preuzimanja odgovornosti za zaduženije zemlje.
Premijer Andrej Babiš bio je proevropski i za evro kao biznismen i političar u ranoj fazi karijere, ali je u međuvremenu pomerio svoju stranku ka nacionalno-konzervativnim i evroskeptičnim stavovima, a sada predlaže da se kruna unese u ustav.
ŠVEDSKA
Samo jedna mala stranka otvoreno se zalaže za ulazak u evrozonu, dok se populistički Švedski demokrati — druga po snazi grupa u parlamentu, čija je podrška ključna za desničarsku manjinsku vladu — tome protive, što znači da će svaka rasprava o pridruživanju verovatno ostati teorijska.
Švedska je ušla u EU 1995. godine, ali je referendumom 2003. većinom od 56% prema 42% odbila usvajanje evra.
Javna podrška evru iznosi 39%, prema istraživanju Evrobarometra, pri čemu se protivljenje smanjilo sa više od 80% nakon dužničke krize u evrozoni 2012–2013.
DANSKA
Danska, koja je ušla u EU 1973. godine, jedina je članica bloka sa izuzećem od evra, što znači da ima pravo da ostane van monetarne unije čak i kada ispuni sve kriterijume za ulazak. Javna podrška usvajanju evra iznosi 33%.
