MMF: Pad produktivnosti u većem delu EU

MMF: Pad produktivnosti u većem delu EU

Ekonomija Evropske unije ne pokazuje očekivani rast, a pitanje produktivnosti je istaknuto u svim zemljama članicama, prema ocenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Direktor Evropskog odeljenja MMF-a, Alfred Kamer, nedavno je izneo svoje prognoze za ekonomski razvoj regiona.

Prosečna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) se očekuje da će iznositi svega 1,7% tokom ove i 2025. godine, u poređenju sa prethodnih 1,5%. Kamer je identifikovao tri ključna faktora koji su kočnica za EU.

Fragmentacija evropskih tržišta sprečava rast firmi, nedostatak kapitala za podršku mladim i produktivnim preduzećima, kao i nedostatak kvalifikovane radne snage na određenim područjima, istaknuto je kao glavni izazovi. Kamer je istakao da bi uklanjanje prepreka slobodnom protoku roba, usluga, kapitala i radne snage rešilo većinu ovih problema.

Postoji značajna razlika od 30% u prihodima po glavi stanovnika između EU i SAD, koja već dve decenije ostaje nepromenjena, što je opisano kao „zapanjujuće“ stanje. Niska produktivnost u nekim novijim članicama EU u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (CESEE) doprinosi ovom jazu.

Kamer je takođe istakao uticaj „velikog ruskog šoka cena energije“ na Evropu, pri čemu je Nemačka posebno pogođena zbog svoje energetski intenzivne proizvodnje. Nakon eskalacije sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je prepoznala potrebu za smanjenjem zavisnosti od ruske energije, što je rezultiralo smanjenjem ruskih isporuka gasa u blok.

Odbijanje Brisela da kupuje rusku energiju utiče na ekonomski rast EU, prema izjavi mađarskog premijera Viktora Orbana. Iako neke zemlje EU i dalje uvoze ruski gas, kao što su Mađarska, Austrija, Slovačka, Češka i Italija, postoji pritisak da se smanji ova zavisnost.

Poslednje prognoze MMF-a pokazuju povećanje predviđanja rasta za Rusiju u 2024. godini, dok je zemlja rangirana kao četvrta najveća svetska ekonomija prema paritetu kupovne moći (PPP). Ipak, postoje izazovi sa ograničenjima kapaciteta i finansiranja usled sankcija.

Predsednik Vladimir Putin tvrdi da je ruska ekonomija u dobrom stanju i da se uspešno širi uprkos pritiscima zapadnih sankcija.