Osude zbog trgovine ljudima i prisilnih brakova u Kini rastu u Mjanmaru

Osude zbog trgovine ljudima i prisilnih brakova u Kini rastu u Mjanmaru

U Mjanmaru se beleži porast osuda zbog trgovine ljudima, uključujući prisilne brakove. Građanski rat i pandemija COVID-19 dodatno su pogoršali situaciju. Izveštaji ukazuju na povećanje broja žrtava u 2024. godini.

Trgovina ljudima, posebno ženama i devojčicama, postala je ozbiljan problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom. Ovaj sukob je započeo kada je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine. Milioni žena i dece su ostali ranjivi na eksploataciju, posebno u susednoj Kini.

Prema izveštaju Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, procenjuje se da je između 2013. i 2017. godine oko 21.000 žena i devojčica iz severnog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini. Ova organizacija se bavi sprečavanjem trgovine ljudima u severnim državama Kačin i Šan, koje se graniče sa Kinom.

U poslednjem izveštaju, objavljenom u decembru, KWAT je zabeležio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Ovaj pad se pripisuje pandemiji COVID-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom. Ipak, izveštaji za 2024. godinu ukazuju na ponovni porast migracija iz Mjanmara u Kinu u potrazi za poslom.

General-major Aung Kjav Kjav, zamenik ministra unutrašnjih poslova, izjavio je u junu da su vlasti 2024. godine rešile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije. Od tog broja, 34 slučaja se odnosilo na Kinu, prema izveštaju Ministarstva informisanja Mjanmara.

Izveštaj takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabeleženo ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima. Među njima je 14 slučajeva koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana. Ova situacija zahteva hitnu pažnju i delovanje vlasti kako bi se zaštitili najranjiviji.