Odluka NASA-e da ne koristi Boeing kapsulu za vraćanje astronauta povećava probleme kompanije

Odluka NASA-e da ne koristi Boeing kapsulu za vraćanje astronauta povećava probleme kompanije

Odluka NASA-e da ne koristi problematičnu kapsulu Boeinga da vrati dva nasukana astronauta na Zemlju predstavlja još jedan neuspeh za kompaniju. Nekada simbol američke inženjerske i tehnološke snage, Boingova reputacija je narušena od pada dva aviona 737 Mak 2018. i 2019. godine, što je rezultiralo 346 smrtnih slučajeva. Bezbednost njegovih proizvoda ponovo je dovedena u pitanje nakon što je panel eksplodirao iz Maksa tokom leta u januaru.

Sada je NASA odlučila da zadrži astronaute u svemiru do februara, umesto da rizikuje korišćenje Boingove kapsule Starliner, koja je isporučena na Međunarodnu svemirsku stanicu. Kapsulu su mučili problemi sa pogonskim sistemom.

Administrator NASA-e Bil Nelson izjavio je da je odluka da se Boing kapsula zadrži u svemiru rezultat posvećenosti bezbednosti. Boing je tvrdio da je Starlajner bezbedan na osnovu nedavnih testova potiska kako u svemiru tako i na zemlji.

Program svemirskih kapsula predstavlja mali deo prihoda Boinga, ali nošenje astronauta je posao visokog profila, sličan Boingovom radu na izgradnji predsedničkih aviona Air Force One.

„Ovo je još jedno crno oko za Boing“, rekao je analitičar avijacije Ričard Abulafija. „Biće ih još, ali ništa čime se ranije nisu bavili.

Boing je izgubio preko 25 milijardi dolara od 2018. godine zbog pada u proizvodnji aviona nakon tih nesreća. Neko vreme, odbrambena i svemirska strana kompanije su pružale određeni jastuk, beležeći jake profite i stabilne prihode do 2021.

Međutim, počevši od 2022. godine, Boingova odbrambena i svemirska divizija takođe je posustala, izgubivši 6 milijardi dolara – nešto više od strane aviona tokom istog perioda.

Na rezultate je uticalo nekoliko ugovora sa fiksnom cenom za NASA-u i Pentagon, uključujući dogovor o izgradnji novih predsedničkih aviona Air Force One. Boing se našao u škripcu jer su troškovi za ove projekte narasli daleko iznad procena kompanije.

Kompanija je prijavila gubitak od milijardu dolara od državnih ugovora sa fiksnom cenom samo u drugom kvartalu, ali to pitanje nije novo.

„Imamo nekoliko razvojnih programa sa fiksnim cenama koje moramo da završimo i nikada više ne radimo“, rekao je prošle godine bivši izvršni direktor Dejvid Kalhun. „Nikad ih više ne radi.“

Godine 2014. NASA je dodelila Boingu ugovor sa fiksnom cenom od 4,2 milijarde dolara za izgradnju vozila za transport astronauta do Međunarodne svemirske stanice nakon povlačenja svemirskih šatlova, zajedno sa ugovorom od 2,6 milijardi dolara za SpaceKs.

Boeing, sa više od jednog veka proizvodnje aviona i decenijama kao NASA izvođač radova, smatran je favoritom. Međutim, Starliner se suočio sa tehničkim problemima, što je dovelo do otkazanih testnih lansiranja, kašnjenja u rasporedu i prekoračenja budžeta. SpaceKs je pobedio u trci za transport astronauta na ISS, postigavši ovu prekretnicu 2020.

Boing je konačno bio spreman da nosi astronaute ove godine, a Buč Vilmor i Suni Vilijams su početkom juna lansirali Starlajner za ono što je trebalo da bude osmodnevna svemirska misija. Međutim, kvarovi u pogonu i curenje helijuma naveli su NASA-u da parkira vozilo na svemirskoj stanici dok su inženjeri radili na tome kako da ih vrate na Zemlju.

Kompanija je u regulatornom podnesku navela da je najnoviji problem sa Starlinerom prouzrokovao gubitak od 125 miliona dolara do 30. juna, čime je kumulativni trošak programa povećan na preko 1,5 milijardi dolara. „Još uvek postoji rizik da bismo mogli da pretrpimo dodatne gubitke u budućim periodima“, rekao je Boing.

Abulafija je napomenuo da će uticaj Starlajnera na poslovanje i finansije Boinga biti skroman – „ne baš menja igru“. Čak je i višegodišnji NASA ugovor vredan 4,2 milijarde dolara relativno mali deo prihoda Boinga, koji je prošle godine prijavio prodaju od 78 milijardi dolara.

Abulafia veruje da će Boing uživati u grejs periodu sa kupcima poput vlade sada kada je pod novim rukovodstvom, smanjujući rizik od gubitka velikih ugovora.

Robert „Kelli“ Ortberg zamenio je Calhouna na mestu generalnog direktora ranije ovog meseca. Za razliku od nedavnih izvršnih direktora kompanija, Ortberg je autsajder koji je ranije vodio proizvođača vazduhoplovstva Rockvell Collins, gde je stekao reputaciju hodanja fabričkim podovima i izgradnje odnosa sa avio kompanijama i vladinim klijentima.

„Oni prelaze iz možda najgoreg izvršnog rukovodstva u neka od najboljih“, rekao je Abulafia. „Sa promenom režima u toku, mislim da će ih ljudi malo opustiti.

Boingov odbrambeni sektor nedavno je obezbedio neke značajne ugovore. Planirano je da obezbedi helikoptere tipa Apač stranim vladama, proda 50 borbenih aviona F-15 Izraelu kao deo ugovora od 20 milijardi dolara i razvije prototipove izviđačkih aviona za Vazduhoplovstvo prema ugovoru od 2,56 milijardi dolara.

„Ovo su jaki vetrovi u leđa, ali će proći neko vreme pre nego što se (Boingov odbrambeni i svemirski posao) vrati profitabilnosti“, rekao je Abulafija.